Kako su nastale stijene

Što su stijene?

Stijene su tvrde, čvrste tvari koje čine temelj Zemljine kore. One su sastavljene od minerala i mogu biti različitih veličina, oblika, boja i tekstura. Stijena se može formirati na različite načine, kao rezultat vulkanske aktivnosti, taloženja sedimenta, metamorfoze ili kristalizacije magma. Postoje tri osnovne vrste stijena, a to su eruptivne, sedimentne i metamorne. Eruptivna sgijena je stijena koja nastaje iz lave ili magma. Kada se lava ili magma ohlade i stvrdnu, formiraju se kristali i tako nastaje eruptivna stijena. Primjeri eruptivnih stijena su bazalt i granit. Sedimentna stijena je stijena koja se formira taloženjem čestica iz drugih stijena ili organskih ostataka. S vremenom se te čestice spoje i stvrdnu, te tako tvore sedimentne stijene. Primjeri sedimentnih stijena su pješčenjak, škriljevac i vapnenac. Metamorfna stijena je stijena koja je prošla kroz promjenu u strukturi, teksturi ili mineralnom sastavu zbog djelovanja visokih temperatura, pritiska ili kemijskih procesa. One se formiraju iz prethodno postojećih stijena koje su bile izložene ekstremnim uvjetima. Primjeri metamorfnih stijena su gnajs, škriljevac i mramor.

Kako nastaju stijene?

Stijene nastaju na različite načine, ovisno o procesima koji su se odvijali tijekom geološke povijesti Zemlje. Magmatska stijena nastaje kada se magma izlije na površinu ili se hladi dublje u Zemljinoj kori. Kada se magma brzo ohladi na površini, formira se eruptivna stijena poput bazalta. Ako se magma polako ohladi duboko u Zemlji, formira se plutonska stijena poput granita. Sedimentna stijena nastaje taloženjem čestica koje su se prethodno erodirale iz drugih stijena, tla ili organskih materijala. Ti sedimenti mogu biti pijesak, blato, mulj, šljunak ili organski ostaci. Tokom perioda vremena, ovi sedimenti se talože sloj po sloj i stvrdnjavaju pod pritiskom, te tako stvaraju pješčenjak, škriljevac ili vapnenac. Metamorfna stijena nastaje kada postojeća stijena se podvrgne visokoj temperaturi, pritisku ili kemijskoj promjeni. Ovi ekstremne uvjeti mogu uzrokovati planinski proces kao što je subdukcija, a to je kada jedna litosferska ploča uranja ispod druge. Pod utjecajem ovih procesa, minerali u postojećim stijenama mijenjaju se u nove kombinacije, formirajući tako metamorfne stijene kao što su gnajs, škriljevac ili mramor.

Od čega se sastoje stijene?

Stijena se sastoji od minerala, a minerali su osnovna građevna jedicina stijena. Minerali su kristalne tvari koje imaju određeni kemijski sastav i atomsku strukturu. Svaka stijena je sastavljena od kombinacije različitih minerala. Minerali su raznoliki i mogu imati različite kemijske sastave. Najčešći minerali u stijenama su kvarc, feldspat, mafički minerali i kvarciti. Kvarc je često prisutan u mnogim stijenama, a to je kristalni oblik silicij-dioksida i ima tvrdoću 7 na Mohsovoj ljestvici tvrdoće. Feldspati su skupina minerala koji čine veliki udio u stijenama. Najčešći su kalijevi, natrijevi i kalcijevi feldspati, a oni su važni sastojci u magmatskih i sedimentnih stijenama. Mafički minerali kao što su piroksen, amfibol i biotit sadrže veći udio željeza i magnezija, te su karakteristični za magmatske stijene poput bazalta. Kvarciti su sastavljeni od kvarca, te se formiraju kada sedimentna stijena poput pješčenjaka se podvrgne procesu metamorfoze. Osim minerala, stijene mogu sadržavati i druge tvari kao što su voda, plinovi i neki organski materijali.