Kako nastaju jezera

Znanstvenici istražuju oko 70 rauzličitih nastanaka jezera

Iako volimo reći da je jezero udolina u krajoliku ispunjena obično slatkom vodom, time nismo baš puno rekli o tome kako je to jezero nastalo. Opisi tih većih ili manjih voda stajaćica se uglavnom na njihovo podrijetlo, što je prilično gruba podjela, jer znanstvenici istražuju oko 70 različitih nastanaka jezera, što 35 puta više od najgrublje podjele na prirodna i umjetna. Svako prirodno jezero se puni pdzemnim vodama rijeka i potoka i naravno i atmosferskih padalina.

No, jeste li znali da postoje i suha jezera, koja su većinu vremena suhe udoline koje se napune tek za obilnih kiša i slijevanja vode sa okolnih padina u takvim razdobljima. Svako umjetno jezero je ljudskih ruku djelo, bilo ono akumulacijsko jezero, šljunčara ili veliki umjetni ribnjak. Potresi, vulkani, erozije, klizišta, pomicanje tektonskih ploča, svaki od tih prirodnih fenomena može stvoriti neko novo jezero. Nakon potresa u petrinjskom kraju su se same od sebe otvarale veće ili manje rupe u tlu, tako to može početi.

Bi li rupe u Majskim poljanama mogle postati jezera

Znanstevenici kažu da mala jezerca stalno nastaju, ali ne žive dugo, najduže stotinjak godina, jer ovise o atmosferskim padalinama, zbog klimatskih promjena i mogućih dužih sušnih razdoblja na kraju presuše ili se zbog premalo vode pretvore u običnu baru ili još gore u običnu kaljužu. Naravno da se obični ljudi pitaju, onako neuko i laički, bi li rupe u Majskim poljanama mogle postati jezera, teoretski da, da ih ljudi ne saniraju i zatrpavaju to je posve moguće.

Većina jezera na zemlji su slatkovodna i smještena su na sjevernoj polutki zemlje, a onih baš velikih i nema baš puno, većina su manja ili čak posve mala, ali sva su važna za privredu mjesnog stanovništva, okolne eko sustave (floru i faunu) i eko sustave u svojim dubinama. Jezerski darovi su riba, pitka voda i druge blagodeti, ali obzirom da ljudi vole boraviti na jezerima često ne shvaćaju da je to blago koje trebamo čuvati i za sobom ostavljaju svoje prljave tragove i zagađenja.

Jezera su prirodni fenomeni i ljepote koje trebamo čuvati

Ukupna količina jezerske vode na cijeloj zemlji je oko 0,013% ukupne količine vode na planeti zemlji i to je dragocjeno. Jezera su prirodni fenomeni i ljepote koje trebamo čuvati i uvijek imati na umu da i svako jezero ima svoj vijek trajanja i da svako može i umrijete, jer kako nastaju iz gibanja zemlje i njezine utrobe, tako mogu i nestati. Iz vode se može početi uzdizati brijeg i početi istiskivati vodu, može se odron strovaliti u vodu.

Neke zanimljivosi o jezerima; jezera jesu obično slatkovodnoa, ali ima ih i slanih. Oko 10% teritorija Finske pripada jezerima, najniže jezero na svijetu je Mrtvo more (417 metara ispod općeprihvaćene razine mora), jezero Kunashir se naziva Kipuće jezero jer je njegova voda 80 stupnjeva, jezero Mogilnoye, na poluotoku Kola je napunjeno sa tri sloja vode koji se međusobno ne miješaju, sloj slatke vode, sloj slane vode i sloj umjereno slane vode i svaki sloj ima svoju riblju populaciju koja se također međusobno ne miješa.