Velika subota da li se radi

Velika subota kršćanski blagdan

Velika subota je dan prije Uskrsa i pripada danima koje se zovu Vazmeno trodnevlje kojeg čine Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Uskrs je u kršćanstvu najveći blagdan jer je na taj dan Isus uskrsnuo, te se na ovaj dan kao završni dan korizme u tišini održavaju molitve posvećene muci, smrti i Isusovom silasku u podzemlje. Vjernici posjećuju Božji grob u crkvi obilježavajući dan koji prethodi uskrsnuću.

Vazmeno trodnevlje započinje misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, te se nastavlja Vazmenim bdijenjem na Veliki petak, te završava u Veliku subotu. Tokom Velike subote u crkvama je dopušteno slavlja pomirenja, bolesničkog pomazanja, dok se Sveta pričest smije dijeliti kao popudbina ili viatum. Vazmeno bdijenje završava u noći na nedjelju prije svanuća kada se vjernici okupljaju oko ognja gdje će ih svećenik blagosloviti. Pali se uskrsna svijeća koja predstavlja svjetlo Isusa Krista, te time započinje Uskrsno slavlje kojim vjernici slave uskrsnuće Isusa krista. Sveženik na svijeću stavlja oznake A znak za omegu, što predstavljaju simbole Alfa i Omega, početak i kraj.

Velika subota i običaji

Običaji Velike subote se povezuju s običajima čuvara Kristova groba, koji je zadnji dan Korizme kao period čišćenja i preobraćenja vjernika. Vjernci znaju da je Velika subota dan koj prethodi najvećem kršćanskom blagdanu, te u tišini i molitvi očekuju veliki događaj. Velika subota je dan tišine kada nema svečanih liturgija u crkvama, te post iz Korizme još uvijek traje.

Običaje je da se na ovaj dan bojaju jaja čemu se naročito vesele djeca kojima je to događaj u kojem i oni mogu sudjelovati svojom maštom. U davnoj povijesti nije bilo umjetnih boja nego su se koristile prirodne boje i pigmenti, pa su se tako bojala jaja ljuskama luka, a ukrašavala listovima peršina. Crveni pigmenti su korišteni od cikle, te su se dobivale razne nijanse tih boja.

Na ovaj dan kuhaju se i šunke, peče se i kruh te se sve prirpema za usrkrsnu košaru koja će se rano ujutro u osvit zore nositi na blagoslov na prvu jutrarnju misu na sam Uskrs čime započinje uskrsno slavlje.

Velika subota pravi značaj

Vjernicima Velika subota predstavlja dan koji je oblježen tišinom i molitvom u očekivanju Isusovog uskrsnuća. U crkvama nema svečanih misnih slavlja već se molitve odvijaju bez misnih slavlja. Ovaj dan je zadni dan vazmenog trodnevlja koje obilježava kraj Korizme i posta, dani molitve za Isusovo Uskrsnuće koje će na sam Uskrs predstavljati veliku svečanost jer se time obistinjuje veliko obećanje iz Sarog i Novog zavjeta.

Velika subota predstavlja za puk dan kada se priprema hrana za svečane gozbe na dan Uskrsa, bojaju jaja, peče se svečani kruh, kuhaju se i peku šunke, te se sve zajedno sprema u košaru koja će se rano ujutro u nedjelju na sam Uskrs nositi u na misu na posvećenje i Božji blagoslov.

Veliko bdijenje se nastavlja od petka i traje subotu po noći što je običaj čuvara Kristova groba koji su čuvali grob dok Isus Krist nije uskrsnuo. Uskrsnućem se Isus Krist oslobogio ropstva grijeha i smrti te uznašao u Nebo.