Sveti Stjepan – Štefanje

Zanimljivosti

Sveti Stjepan - Štefanje

Sveti Stjepan, Blagdan nakon Božića

Sveti Stjepan je blagdan koji slavimo na dan poslije Božića. Na Blagdan Svetog Stjepana ili popularno zvano Štefanje, katolici se prisjećaju svojeg prvomučenika koji je danas poznat kao simbol pravde i praštanja. Štefanje je vrijeme kada započinje blagoslov obitelji po kućama, a na navedeni blagdan Stjepani, Štefovi, Štefice, Štefanije i Stipe slave svoj imendan.

Na Štefanje se u sjevernim krajevima Hrvatske slavi i štuje dan konja ili mazgi čiji je svetac zaštitnik upravo Sveti Stjepan. Po običaju seljaci u Istri na ovaj dan izlaze van na konjima i odvijaju se utrke. U Hrvatskoj je također tradicija da se Božić provodi samo u krugu uže rodbine, dok je čestitanje i obilazak rodbine rezervirano za dan nakon, točnije Štefanje.

Nekada su na navedeni dan mlade snahe donosile darove majkama i očevima. Jedna od najpoznatijih narodnih izreka vezanih za Štefanje je “Kiša na Štefanje obećava sljedećeg ljeta manje žita”, narodna izreka je vezana za vrijeme, što znači da u doba Božića i Štefanja nije primjereno da bude toplo i kišno jer neće biti plodnosti zemlje u sljedećoj godini.

Sveti Stjepan, povijest Štefanja

Blagdan Sveti Stjepan je državni praznik u Hrvatskoj kao i u mnogim drugim zemljama, no da li znate zašto ga slavimo? Većini nas je Štefanje super dan za odmor nakon Božića, no za vjernike je Sveti Stjepan blagdan kada se slavi prvi kršćanski mučenik. Sami blagdan Svetog Stjepana Prvomučenika se u katoličkoj crkvi slavi 26. prosinca, drugi dan nakon Božića i kao takav je državni blagdan. Kako se obilježava Štefanje?

Tog dana se slavi novi početak, običaj je odlaziti u goste i čestitati Božić široj rodbini, susjedima i prijateljima. Sv. Stjepan je bio prvi zabilježeni kršćanski mučenik ili prvomučenik, bio je jedan među sedam đakona koji su bili izabrani sa strane crkve u njenim počecima. O životu navedenog sveca malo se zna, ali radi svog otvorenog propovijedanja Isusove nauke i pripadništva u zajednici kršćanskih učenika bio je osuđen za svoje bogohuljenje.

Oko 36. godine nakon Krista je osuđen na kamenovanje do smrti van zidina Jeruzalema sa strane Velikog vijeća. Danas je najčešće prikazan kao mladić koji je odjeven u đakonsku dalmatiku, u jednoj ruci drži mučeničku palmu a u drugoj kamen. Nakon nepravedne osude ubrzo postaje simbolom oprosta i borbe protiv nepravde.

Sveti Stjepan, običaji i slavlje

Danas je Sveti Stjepan poznat kao svetac koji pruža simbol oprosta i borbe protiv nepravde. U našim krajevima Blagdan Svetog Stjepana zovemo Štefanje i slavimo ga obilaskom svojih najdražih uz najljepše želje za blagdansko vrijeme. I dok Stjepani, Štefovi i Štefice kao i Štefanije slave imendan na navedeni dan, manje je poznata činjenica da je Krunoslav ime koje se također može nadodati u imendan. Kako?

Stjepan na grčkom jeziku znači “Kruna” tako da Krunoslav i ostala imena na tu varijaciju također mogu slaviti svoj imendan. Sveti Stjepan se danas štuje i kao zaštitnik đakona, klesara, zidara, onih koji izrađuju lijesove i onih koji često boluju od raznih glavobolja. Navedeni blagdan je također jedan od razloga zašto se vjeruje da su blagdani dani kada trebamo biti puni oprosta prema voljenima i zahvalni na svemu što imamo.

Nemojmo zaboraviti na širi krug ljudi koji su prisutni u našim životima, jer Štefanje je upravo doba kada bi i njima trebali zahvaliti što su u našim životima i čestitati im blagdane. Štefanje nas uči kako je važno opraštati i boriti se protiv nepravde u našim životima, jer jedino čineći dobro možemo očekivati da će nam se dobro i vratiti.

Tagovi: