Što je ustav

Što je ustav

Ustav je najvažniji pravni akt neke države

Moderne države u svijetu se konstituiraju i temelje ustavom, a čak i države koje nemaju ustave, skup svih pravnih i političkih pravila koji donosi parlament smatraju ustavnim. Ustav je najvažniji pravni akt neke države i kao jedinstveni akt propisuje temeljne zakone države. Ustavom se biraju najviši organi vlasti, uređuju politički i pravni sadržaji, odnosi među pojedinim organima vlasti i odnosi vlasti prema građanima, ali i status, prava i obveze građana, to je njegov materijalni sadržaj.

No ustav ima i formalni sadržaj koji kao vrhovni akt potvrđuje državni suverenitet, uređuje politički ustroj i pravno uređuje odnose između vlasti i građana. Ustavi svih država uglavnom sadrže trajnije pravne akte, a donose se u duhu državne tradicije pojedinih naroda s tendencijom da budu po mjeri običnih ljudi. Povijesno su ustavi u izvanustavnim državama nastajali kao posljedica političkih i socijalnih procesa u društvu, što znači da se ustavom mogu neke stvari regulirati i kontrolirati, a neke i sankcionirati.

Ustav kao težnja za djelotvornijom vlašću

Kod političkih i socijalnih previranja i prevrata, vrhovni akt ustav nastaje kao težnja za djelotvornijom vlašću i pravednijim društvom. To se naročito vidi u ranoj ustavnosti koja počinje prijelazom iz izvanustavnog poretka u ustavni, kao što se događa kod rušenja apsolutističkih režima, kod prijelaza monarhija u ograničene monarhije, kod stvaranja građanskih republika, rušenja raznih ideologija i kod svake promjene državno pravnog ustroja, kada se prelazi na pluralistički demokratski pravni i politički ustroj u funkcionalnoj državi.

Ustav države treba osigurati taj pluralizam neometanog demokratskog razvoja i jednako učešće svih građana u razvoju i osiguravanju što boljeg, pravednijeg i bogatijeg života u interesu svakog građanina te zemlje. Ustavom se ograničava samovolja bilo kojeg političkog subjekta ili građanske osobe koja šteti cijeloj zajednici. Pisani ustavi se smatraju realnim ustavima još od Fridrika Vilima IV i zadatak im je da osiguraju potrebe naroda u političkom, ekonomskom, kulturnom, socijalnom smislu u prirodnoj težnji da žive u što boljim uvjetima i u što pravednijem društvu.

Ustav je vrhovni normativni pravni akt u državi

Ustavnost koja ne osigurava bolji život svim svojim građanima bi bila vrlo upitna. Ustav je vrhovni normativni pravni akt u državi koji propisuje pravila i ograničava moć pojedinaca koji zlorabe tu moć. Ustavom i pravom se osiguravaju jednaka prava za sve građane jedne države, ali i obveze. No ustavi se mogu i mijenjati koje nameću problemi iz praktičnog života građana i praktičnog funkcioniranja političke i pravosudne vlasti u državi, ali se u praksi to radi vrlo oprezno.

Ustav kod bilo kakvih promjena mora biti elastičan i uvažiti mišljenje kvalificirane većine. Revizija ustava može biti kruta i meka, ako je revizija minimalna, obično se rješava izglasavanjem dodatnih amandmana. Ustavi različitih država se međusobno mogu razlikovati po formi, sadržaju, opsegu, načinu stvaranja i izglasavanja. Oktroirani ustavi su jednostrano nametnuti ustavi koji se donose u nekim monarhijama, a takav jedan je bio i u bivšoj Jugoslaviji, a postoje i ustavni paktovi kao dvostrani akti (između monarha i naroda).


Tagovi: