Kako su nastali jezici

Kako su nastali jezici

Jezici način sporazumijevanja

Da li znate da danas u svijetu postoji preko 4000 jezika te da se samo u Indiji koristi 845 različitih jezika. Jezik koji govori najviše ljudi na svijetu je mandarinski kineski zbog mnogobrojnosti Kineza, a engleski je jezik na drugom mjestu iako je najčešće upotrebljavani strani jezik, te predstavlja jezik u poslovnom svijetu kao jezik sporazumijevanja između ljudi s različitih govornih područja.

Govor i ispuštanje glasova je čovjeku prirodna pojava kao i životinjama, no od davnina ljudi su se sporazumijevali smisleno i svjesno ukazujući na izricanje poruke koju žele prenijeti na druge ljude. Danas mnogi ljudi uče strane jezike koji nisu njihov materinji jezik, te se smatra da osoba vrijedi koliko stranih jezika govori. No to baš i nije točno jer jezici nisu ono što određuje znanje i stručnost neke osobe već način snalaženja u komunikaciji.

Jezici su se razvijali tisućljećima otkada su ljudi počeli međusobno komunicirati, pa je tako najnovije razvijen jezik umjetno stvoren, esperanto oko od 1887. godine postaje još jedan najrašireniji jezik sporazumijevanja među ljudima.

Jezici i davni prajezik

Pretpostavlja se da su ljudi u periodu između 4500. i 2500. godine prije naše ere na području sjeverno od Crnog mora govorili prastari jezik Porto - indoeuropski jezik kojim su se sporazumijevali. Iako ne postoje pisani tragovi o tome povijesničari su zaključili da su se iz Porto - indoeuropskog jezika raseljavanjem ljudi razvijali različiti jezici, njih preko 445. U ovu skupinu spadaju i ruski, španjolskim engleski, njemački, te romanski jezici.

Ovi su narodi poznati kao romani, kelti, slaveni, germani, grci, armeni, albanci, baltijski narodi, indijci, te iranci i mnogi drugi. Raseljavanjem i udaljavanjem jednih od drugih tokom tisućljeća ljudi su razvijali vlastite jezike koji su se međusobno razlikovali.

Sporazumijevanje ljudi postoji još iz doba pračovjeka kada su ljudi živjeli u pećinama i sporazumijevali se rukama i glasovima kojima su prenosili međusobno poruke. Možemo ustanoviti da se velika većina jezika razvila upravo raseljavanjem i Porto - indoeuropski jezik je bio osnova razvoja ostalih jezika koji su nastajali.

Jezici i njihovo širenje

Poznato nam je da i danas u mnogim državama ne postoje samo različita narječja, već i različiti jezici kojima se građani služe te su ti jezici potpuno legalni u njihovim regijama i kantonima. Jedan takav primjer je španjolska koja uz španjolski jezik ima i katalonski jezik koji se koristi u regiji Kataloniji.

Sličnost jezika ovisno u koju skupinu pripadaju poput romanskih proizlazi iz njihovog korijena, pa tako talijanski, francuski i španjolski jezik imaju dosta sličnosti, ali i različitosti ponajviše u gramatici. Jednako tako je i sa slavenskim jezicima u koje pripadaju i hrvatski, ali i ruski, poljski, slovački, slovenski, srpski te još drugih slavenskih jezika koje su razvili stari slaveni koji su se raselili na području Europe i današnje Rusije. Germanski jezik korišten je i razvijen od strane germana, no u nekim korijenima engleski jezik pokazuje sličnost sa germanskim jezicima.

Japanski, kineski, korejanski, te jezik izumrlih naroda poput Maja i Inka nastajali su neovisno o prajeziku Porto - indoeuropski, te je danas mandarinski kineski najmnogoljudniji jezik koji se u svijetu koristi.


Tagovi: