Kako je sastavljena biblija

Što je Biblija?

Biblija je zbirka svetih spisa i kanonskih tekstova koji su važni za religijska učenja i prakse kod kršćana i židova. Samo ime potječe iz grčkog jezika i znači knjige. Knjiga je sastavljena od dva dijela, od Starog zavjeta i Novog zavjeta. Stari zavjet je prvi dio Biblije i sadrži spise koji su nastali prije dolaska Isusa Krista, te obuhvaća različite knjige kao što su Postanak, Izlazak, Psalme, Propovjednik, Izaija i mnoge druge koje opisuju povijest židovskog naroda, Božje zakone, proročanstva i mnoge druge teme. Novi zavjet je drugi dio Biblije i sastoji se od knjiga koje govore o životu i nauku Isusa Krista, kao i o ranim kršćanskim zajednicama. Sastoji se od 4 evanđelja, Djela Apostolska, Poslanica i od Otkrivanja. Novi zavjet se usredotočuje na Isusovu smrt i uskrsnuće te na pouke i savjete koje je Isus dao svojim sljedbenicima. Biblija je važan tekst za kršćane jer je smatraju Božjom objavom. Kršćani vjeruju kako je Bog nadahnuo ljude da pišu ove knjige kako bi ljudi mogli razumjeti Božju volju i put k spasenju.

Kada je nastala Biblija?

Biblija je nastajala tijekom dužeg razdoblja, a njezino formiranje je složen proces koji se proteže kroz stoljeća. Stari zavjet je nastajao tijekom mnogo stoljeća prije Krista. Njegovi spisi obuhvaćaju različite knjige koje su nastajale u različitim vremenima i mjestima. Neki od tih spisa su stariji od drugih, a mnogi su se prenosili usmenom predajom prije nego što su zapisani. Postupno su se te knjige skupljale, prepoznavale kao svete i postajale dio židovskog kanona. Židovski kanon je popis knjiga koje se smatraju svetima i autoritativnima za židovsku vjeru, a formirao se stoljećima, te je konačni oblik bio prihvaćen otprilike u 2. stoljeću prije Krista. Židovski kanon uključuje knjige koje danas prepoznajemo kao Stari zavjet. Novi zavjet je nastao nakon Isusova života, smrti i uskrsnuća. Tijekom vremena, različiti pisci su zapisivali usmeno prenesene priče, propovijedi i pouke. Ti spisi su se postupno skupljali, kopirali i širili među kršćanskim zajednicama. Rani kršćanski pisci citirali su i koristili različite spise, ali nije bilo jednog univerzalno prihvaćenog popisa. Konačni oblik kanona Novog zavjeta, koji sadrži 27 knjiga, prihvaćen je u 4. stoljeću na koncila kao što je bio Prvi nicejski sabor 325. godine i Koncil u Carigradu 381. godine., te je tako nastala Biblija.

Od kojih dijelova se sastoji Biblija?

Biblija se sastoji od dva glavna dijela, a to su Stari zavjet i Novi zavjet. Prvi dio Biblije čini Stari zavjet koji sadrži knjige koje su nastale prije dolaska Isusa Krista. Sadrži ukupno 39 knjiga, koje se dijele na nekoliko kategorija, a to su Knjige Postanka (Knjiga Postanka, Izlaska, Levitskih, Brojeva i Ponovljenog zakona), Povijesne knjige (Knjige Jošue, Sudaca, Ruta, Samuelova knjiga, Kraljevski zapisi, Ezrina knjiga i Nehemijina knjiga), Knjige mudrosti (Knjiga Job, Psalmi, Poslovice, Propovjednik i Pjesma nad pjesmama), i Prorocima (Knjige proroka Izaije, Jeremije, Obadije Plača, Jone, Ezekijela, Amose, Danijela, Hošee, Joela, Nahuma, Miheja, Habakuka, Ageja, Sofonija, Malahija i Zaharije). Drugi dio Biblije čini Novi zavjet koji se bavi Isusovim životom, naukom i ranom kršćanskom zajednicom. Sadrži ukupno 27 knjiga, te se sastoji od nekoliko dijelova, a to su Evanđelja (Ivan, Luka, Marko i Matej), Djela apostolska, Poslanice apostola Pavla (Tit, Filemon, Prva Timotej, Druga Timotej, Prva Solunjanin, Druga Solunjanin, Kološani, Filipljani, Efežani, Galaćani, Prva Korinćani, Druga Korinćani i Rimljani), Poslanice drugih apostola (Prva, Druga i Treća Ivanova poslanica, Jakovljeva poslanica, Prva i Druga Petrova poslanica), Judina poslanica, Poslanica Hebrejima i Knjiga Otkrivenja. Ovo su dijelovi od kojih se sastoji Biblija.