Kako je izumljen kompas

Što je kompas

Kompas ili drugog imena busola je naprava koja je magnetska, eletrična, mehanička, ali i optička ovisno kakav mehanizam ima. Ovom se spravom služi da bi se odredio smjer na površini Zemlje ovisno gdje se nalazite u odnosu na južni i sjeverni pol. Magnetski kompasi su bili poznati starim Kinezima te su ponoću magnetske igle određivali sjever u odnosu na svoj položaj. Magnetska se igla vrti oko okomite osi i zbog djelovanja magnetskog polja Zemlje pokazuje sjever okretanjem oko te okomite osi.

Ovu su napravu iz Kine u Europu donijeli u 12. stoljeću te se od tada primjenjuje u navigaciji, naročito pomoraca, ali i planinara. U izradi kompasa se ne koristi željezo i čelik jer bi oni ometali magnetske sile, osim magnetne igle. Kod brodskih kompasa se koristi bakar i mjed, a okvir je izrađen od drveta. U sredini kompas ima magnetsku ružu od 0 do 360 stupnjeva, pričemu 0 ti stupanj označava sjever, nasuprot je jug, na 90 stupnjeva je istok, a na 270 stupnjeva je zapad.

Kako je izumljen kompas

Kompas je izumljen slučajnim otkrićem, oko 100 te godine u Kini kada su kineski gatari koristili poseban izum za gledanje budućnosti. Taj izum se sastojao od posebne vrste kamena, minerala koji je imao karakteristike željeznog oksida i mogao se okretati. Kamen se uvijek okretao u smjeru sjever jug pa su stari Kinezi shvatili da je ovaj izum korisniji za određivanje smjera nego za proricanje budućnosti. Tada još nisu ni bili svjesni da je magnetsko polje faktor koji utječe da se magnetska igla okreće.

Prvi takvi kompasi su bili u četvrtastom obliku i na površini baze kompasa su bile označene strane svijeta, ali i neka zviježđa koje su tadašnji astronomi raspoznavali i proučavali. Žlica izrađena od posebnog materijala je bila magnetska igla i ona se uvijek okretala i pokazivala jug. Tokom 8. stoljeća je žlica zamijenjena iglom, a u 9 stoljeću se naveliko ova naprava koristila kao kompas za pomoć u navigaciji brodovima.

Kako funkcionira kompas

Tokom povijesti od nastanka kompasa dugo se nije razumijevalo zašto i kako se okreće magnetni dio i pokazuje okomicu sjever jug. No, krajem 16. stoljeća znanstvanici su ustvrdili da postoji magnetizam Zemlje koji utječe na okretanje magnetne igle. Došlo se do zaključka da je Zemlja ogroman magnet koji ima svoje magnetne polove, te da ukoliko u blizini ne postoji ništa metalno što bi moglo blokirati utjecaj magnetne sile planete Zemlje kompas točno određuje sjever i jug. Utvrđeno je da između dvaju polova planete postoje magnetski meridijani koji djeluju na kompas. No, magnetska igla neće pokazivati svugdje na zemljinoj površini jednako isto okretanje, već će magnetski meridijani ovisno gdje se nalazite različito okretati magnetsku iglu.

Zaključilo se da na rad kompasa utječu i metalne rude, ali i magnetski minerali koji se nalaze ispod površine zemljine kore ovisno gdje se kompasom određuje smjer sjever i jug. Da bi kompasi neometano određivali sjever kućište kompasa treba biti izrađeno od nemetalnih materijala, šiljak na koji se stavlja magnetska igla treba biti okomit na površinu kućišta, a sve treba biti zaštićeno staklom. Postoje razne vrste kompasa, izrađene na različite načine, no svi imaju istu svrhu.