Bitka na Krbavskom polju

Bitka na Krbavskom polju

Bitka na Krbavskom polju, jedna od najvećih tragedija u hrvatskoj povijesti

Dolazak Osmanlija s ciljem pljačke na Hrvatsko Ugarsko Kraljevstvo su postali sve intenzivniji i jači u drugoj polovici 15 og stoljeća. Iza 1463 godine zauzimaju tako već poveći dio Bosne. U samu svrhu obrane od napada Osmanlija, kralj Matijaš Korvin koji je tada bio hrvatsko ugarski kralj formira 1463 godine Jajačku i Srebreničku banovinu. Bitka na Krbavskom polju nije se dogodila tijekom njegove vladavine, baš suprotno dogodila se kada je na prijestolje došao novi hrvatsko ugarski kralj. Kralj Vladisav II Jagelović dolazi do trona kralja 1456 godine nakon Korvina. U navedeno doba kada se birao novi kralj za tron, Frankopani su pokušavali iskoristiti situaciju kako bi sebi vratili grad Senj, a u Slavoniji su pristaše novog kralja vodile sukob s pristašama Maksimilijana I Habsburškog koji je isto tako polagao prava na krunu temelju ugovora svojeg oca Fridrika III i Matijaša Korvina iz 1463 godine. Ovaj sukob je priveden svojemu kraju 1491 godine sklapanjem mira u Požunu. Samo dvije godine nakon sklapanja mira u Požunu 9. rujna 1493 događa se bitka na Krbavskom polju.

Bitka na krbavskom polju, pljačka Osmanlija

Ovo je bilo vrijeme velikih neprijateljstva, Frankopani su tak bili na strani Maksimilijana, zaratili su se s tadašnjim banom Emerikom Derenčinom. Frankopani su u tadašnjem dobu vodili bitku s Kurjakovićima. Ove dvije tada najveće plemićke obitelji su imale posjede na najosjetljivijim mjestima koja su stvorena za obranu od tadašnjih Osmanlija. Ovdje se hrvatsko plemstvo teško moglo suprotstaviti napadima, no otvoreni napadi su se nekako izbjegavali. Usprkos tome što je postajala razjedinjenost među hrvatskim plemstvom i što obrane nisu bile organizirane, događale su se zasjede. Tako se u jesen 1941 godine u klancu blizu Korenice odvija teški poraz postrojbe koji rezultira s više od tisuću ubijenih. Premda Osmanlije nakon navedenog događaja nisu napadale teritorij Hrvatske pune dvije godine, hrvatska plemićka vojska se ipak odlučila skupa sa svojim banovima i brojnim feudalcima i seljanima napasti osmanlijsku vojsku koja se upravo vraćala iz pljačkaškog pohoda iz Kranjske i Štajerske. Prije nego se dogodila bitka na Krbavskom polju, tj. prije nego su ih hrvatske snage dočekale na Krbavskom polju, Osmanlije su pokrale grad Modruš u blizini Ogulina koji je bio u vlasništvu Frankopana. Cilj osmanlijske vojske koja je bila predvođena Jakub Pašom je bio da oni s robljem i plijenom odu u Bosnu. S banom Derenčinom su se dogovorili o razmjeni novaca kako ne bi došlo do napada, no pregovori su propali i tada iste godine u devetom mjesecu nastupa bitka na Krbavskom polju.

Bitka na Krbavskom polju, pobjeda malobrojnih

Upozorenja su dolazila sa strane kneza Ivana Frankopana kako bi bilo bolje da se osmanlijska vojska napadne na brdovitim područjima jer se tako može iskoristiti broj pješaštva, no ban Derenčin je odlučio ignorirati upozorenje i odlučio se na bitku na otvorenom polju. Loše odabrana taktika dovela je do užasnog poraza, osmanlijska vojska je bila bolje opremljena i bili su bolje uvježbani određenim vještim manevrima nego slabo naoružani hrvatski konjaci i pješaštvo. Postrojbe lake konjice zvane akindžije iako ih je bilo oko osam tisuća su odnijele nadmoćnu pobjedu. Hrvatske snage tada su činile tri tisuće konjanika, dvije tisuće pješaka, i sedam do osam tisuća slabo naoružanih feudalaca i seljaka. Bitka na Krbavskom polju rezultirala je smrti Ivana Frankopana, Petra II Zrinski i Jurja Vlatkovića. Ban Derenčin je odveden u ropstvo, gdje je po pričama svaki put ada bi htio jesti na stol dobio glavu svojeg poginulog sina. Umro je u zatočeništvu. Bitka na Krbavskom polju je katastrofalan poraz, i povjesničari su zaključili kako je upravo u navedenoj bitki poginuo „cvijet hrvatskog plemstva“. Nakon poraza polje se naziva Krvavo polje i ostatku hrvatskog plemstva tada je bilo jasno da u obrani od Osmanlija moraju tražiti pomoć iz inozemstva. Krbavska bitka se u povijesti vodi kao početak iscrpljujućeg stogodišnjeg rata protiv Osmanlija, no isto tako sama bitka je probudila i krizu unutar Hrvatsko Ugarskog kraljevstva.

Tagovi:

Više članaka

Sanjarica vuk

Sanjarica vuk

Vuk nije životinja s kojom se čovjek često susreće u stvarnome životu, no kada su u pitanju snovi situacija je pomalo drugačija. Sanjarica vuk nam govori kako su snovi o vukovima česti, i moguće ih je

Sanjarica grudi

Sanjarica grudi

Snovi u grudima ne pripadaju u najčešće snove, no to ne znači da oni nemaju određeno značenje. Sanjarica grudi nas uči kako se ovi snovi uglavnom odnose na ženske grudi, a mogu ih sanjati žene i muška

Sanjarica groblje

Sanjarica groblje

Groblja su za mnoge simbol kraja ovoga života. Često kada pomislite na groblje mislite na tugu, oproštaj, kraj. Mnogim vjernicima groblje je zapravo simbol početka, simbol novog života van ove