Bezbrižno u prirodu

Proljetne sunčane zrake i topliji dani zovu nas van, na izlete u prirodu, koji mogu biti popraćeni ugodom, no u prirodi se možemo susresti i s neugodnostima. Neke od njih možemo preduhitriti i zbrinuti ih upravo rješenjima iz prirode. Naime, tijekom boravka u prirodi mogu nam zasmetati komarci, muhe, krpelji, ose, pčele, stršljeni, mravi i pauci, a te se životinje s dolaskom toplijih dana rado uvlače i u naše domove. Srećom, postoji mnogo biljaka koje svojim mirisom odbijaju napasnike i pomažu nam i kada nas neki od njih ubodu ili ugrizu. Što je još važnije, pažljivom upotrebom biljaka i biljnih pripravaka ne ugrožavamo i ne trujemo sebe i prirodu te kao ekološki svjesna vrsta možemo dijeliti svoj prostor s ostalim stanovnicima Zemlje.

Kod upotrebe eteričnog ulja kao repelenta za zbrinjavanje uboda i ugriza treba paziti da se koriste isključivo eterična ulja prave aromaterapijske kvalitete, koja su botanički i kemijski jasno definirana.

Takva eterična ulja možete nabaviti u trgovinama koje prodaju materijal za profesionalnu aromaterapiju. Pripazite ako stavljate eterična ulja na odjeću, u cipele ili šator. Najprije na manje vidljivome mjestu isprobajte kako se eterično ulje ponaša u dodiru s određenim materijalom. Naime, eterična ulja mogu uništiti neke sintetičke materijale, dok s prirodnim materijalima nema takve opasnosti.

Izlažete li se jačem sunčevom zračenju, eterična ulja trebalo bi nanijeti po rubovima odjeće ili ispod odjeće. Naime, eterična se ulja ne smiju nanositi na kožu izloženu jakim UV zrakama, kako ne bi izazvala neželjene reakcije na koži.

S lavandom, “majkom moderne aromaterapije” započinjemo Izlet u prirodu. Upravo je njezino eterično ulje oduševilo inženjera kemije Gattefossêa kada se opekao u laboratoriju i uronio ruke u eterično ulje lavande u nastojanju da ohladi opeklinu. Primijetio je da se bol smanjila, a opeklina je zacijelila brzo i bez ožiljaka.

Lavanda nam je baš zbog toga i zanimljiva: može smanjiti posljedice ugriza ili uboda, poput upala, oteklina, boli i crvenila. Potiče zacjeljivanje tkiva, a osim toga miris eteričnog ulja lavande nije privlačan životinjama koje nam mogu uzrokovati upravo te tegobe.

Postoji četrdesetak vrsta lavande, a u aromaterapiji je najpoznatija i najsigurnija za upotrebu prava lavanda (Lavandula officinalis, a sinonimi su Lavandula angustifolia, Lavandula vera). Ta se vrsta u malim koncentracijama može primijeniti čista na koži, bez biljnog ulja, čak i kod male djece. Poznata je i širokolisna lavanda (Lavandula latifolia, Lavandula spica), biljka koja raste u našem priobalnom području, a zanimljiva je zato što svojim mirisom bolje od prave lavande odbija kukce i pauke, a djeluje i snažnije protuupalno i analgetski od prave lavande. Ipak, ta se vrsta lavande ne preporučuje za upotrebu kod djece, trudnica, dojilja i osoba s epilepsijom. Još je jedna biljka cijenjena u našim krajevima, pogotovo na Hvaru, a slična je pravoj lavandi. Tamo se često prodaje pod nazivom lavanda, iako je riječ o lavandinu (Lavandula x intermedia, Lavandula hybrida), križancu prave i širokolisne lavande, koji je od tri navedene vrste najbogatiji ketonom kamforom te se zbog toga naveliko upotrebljava za zaštitu od moljaca. Ta je vrsta korisnija od svojih rođakinja kao repelent i sredstvo protiv bolova, ali se zbog velikog udjela kamfora ne preporučuje djeci, trudnicama, dojiljama i osobama s epilepsijom. No, vrećice s lavandinom mogu se stavljati u ormare kao djelotvorna zaštita od moljaca, što i jest običaj u našim krajevima.

Bočicu eteričnog ulja prave lavande bilo bi korisno uvijek imati sa sobom jer pokriva zaista širok spektar tegoba.

Zadivljujuće je da se za dobivanje samo 1 litre eteričnog ulja potroši oko 150 kg cvjetnih vrhova lavande, što nam govori o snazi koju ima jedna mala bočica njezina eteričnog ulja. Za eterično ulje lavande poznato je da može smanjiti posljedice ugriza našeg najotrovnijeg pauka – crne udovice. To nipošto ne znači da ne trebate požuriti liječniku, ali imate li eterično ulje prave lavande sa sobom, ono može pomoći da se te tegobe smanje.

Od jedne do nekoliko kapi eteričnog ulja prave lavande nanesite na pulsne točke na tijelu kako biste mirisom odbili kukce i pauke. Kod male djece najbolje je raspršiti malo hidrolata prave lavande po koži i odjeći, a kako biste ih zaštitili od najezde komaraca tijekom noći, slobodno kapnite pokoju kap eteričnog ulja prave lavande na posteljinu. Ujedno ćete time pomoći djeci i da lakše utonu u san, jer prava lavanda, za razliku od svojih rođakinja, ima uspavljujuće djelovanje. Ako se ipak dogodi ugriz ili ubod, slobodno nanesite jednu kap eteričnog ulja prave lavande na kožu odraslih ili djece.

Paprena metvica (Mentha piperita) biljka je koja uspijeva i u Hrvatskoj, a od davnina je cijenjena kao biljka korisna kod probavnih problema, za osvježavanje daha te kao diuretik i stimulans. Koristila se u religioznim obredima, za aromatiziranje vina i različitih jela te za dezinfekciju zraka. Danas se velike količine paprene metvice koriste u industriji hrane, pića, parfema i kozmetičkih proizvoda. Njezin miris odbija mrave, krpelje, žohare pa čak i miševe, a za tu se svrhu može koristiti u obliku osušenih svežnjeva koji se stave na određena mjesta u kućanstvu. Također, malo eteričnog ulja može se nakapati na blazinice ili u posudice sa solju i postaviti u domovima.

Eterično ulje ima mnogo djelovanja, a u prirodi nam može pomoći jer djeluje repelentno. Dođe li do uboda ili ugriza, korisna je jer djeluje analgetski i daje ugodan osjećaj hlađenja. Ipak, ne treba je upotrebljavati zajedno s homeopatskom terapijom jer poništava njezino djelovanje.

Bosiljak (Ocimum basilicum) je biljka koja je od davnina cijenjena u mnogim kulturama, a samo mu ime potječe od grčke riječi basilicos koja znači kraljevski. Okimon na grčkom znači brzo, što opisuje brz rast te biljke. U Indiji se bosiljak povezuje s Krišnom i njegovi se listovi žvaču prije nekih ceremonija. Često se koristi u ajurvedskoj medicini. Plinije ga je prepisivao protiv žutice i epilepsije, a Rimljani su ga naveliko koristili u kuharskim receptima, vjerojatno i zato što se smatra afrodizijakom. Korišten je i protiv groznica i malarije te probavnih i uroloških problema. U Srednjem vijeku koristio se protiv melankolije i depresije. Sama vrsta je vrlo kompleksna, s nekoliko varijeteta i kemotipova, a za upotrebu u aromaterapiji najsigurnije je ulje s većim postotkom linalola. Miris ulja bosiljka odbija mnoge kukce i pauke, a osim eteričnog ulja kojeg možete koristiti u mješavinama za kožu ili za prostor, učinkovito je teglice s bosiljkom držati uz prozor jer odbija muhe.

Geranij (Pelargonium graveolens) je biljka koju spominje još Dioskorid u svom djelu “Materia medica”. Biljka potječe iz Južne Afrike, a prenesena je u Europu u 17. stoljeću te je ubrzo postala cijenjena zbog svoga ugodnog mirisa i primjene u fitoterapiji. Stekla je čak reputaciju “kućnog liječnika”, a vjerovalo se i da tjera zle duhove, najvjerojatnije zbog slatkog i ugodnog mirisa, pa se sadila oko kuća. Rod Pelargonium sadržava cijeli niz vrsta i zapravo je botanički ispravno govoriti o geranijima, a ne o geraniju.

Eterična ulja svih vrsta dobivaju se parnom destilacijom listova, a sva su bogata esterima i alkoholima u različitim udjelima. Zbog alkohola to ulje djeluje snažno antibakterijski i protugljivično, a zbog estera spazmolitično i umirujuće na središnji živčani sustav. Vrlo je dobro ulje protiv raznih kukaca, a posebno komaraca.

Cedar je rod zimzelenog, otpornog i dugoživućeg drveća, a najpoznatije vrste u aromaterapiji su atlaski cedar (Cedrus atlantica), himalajski cedar (Cedrus deodara) i virdžinijski cedar (Juniperus virginiana). Cedar se od svih biljaka najviše spominje u Bibliji, a simbolizira plodnost i obilje. Stari Egipćani upotrebljavali su cedar u procesu balzamiranja. Od davnina se cedrovi koriste protiv dišnih i urinarnih tegoba te reumatoidnog artritisa, a danas se puno koristi i protiv kožnih problema te problema s vlasištem. Odličan je i kod tegoba s cirkulacijom, s tim da atlaski i himalajski cedrovi djeluju snažno na arterijsku cirkulaciju, a virdžinijski na vensku.

Eterično ulje svih vrsta dobiva se destilacijom drveta vodenom parom. Ulje izvrsno odbija moljce i buhe, a možda se zato tijekom povijesti njegovo drvo koristilo za izradu škrinja i ormara za čuvanje odjeće i posteljine.

Iz naših krajeva selimo na putovanje u egzotične krajeve gdje je poznato nekoliko biljaka koje također djeluju repelentno:

Citronele, Cymbopogon citratus ili indijska citronela, poznata i pod nazivom indijska limunska trava, C. nardus ili cejlonska (Šri Lanka) citronela, C. winterianus ili javanska citronela) i limunske trave (Cymbopogon flexosus) vrste su roda Cymbopogon koji je poznat u jugoistočnoj Aziji. Sve su to vrlo ukusne začinske biljke, kemijski različitog sastava, a u parfumeriji se preferira javanska citronela koja ima najviše geraniola. Citronele i limunske trave koristile su se kao dodatak u svijećama koje su gorenjem širile ugodan miris i odbijale kukce. I danas te biljke i njihova eterična ulja služe za tu svrhu. Osim toga koriste se i u kozmetičkoj i industriji parfema. Potreban je oprez kod upotrebe indijske citronele i limunske trave jer mogu nadražiti kožu. Važno je spomenuti da od svih vrsta najjače repelentno djeluje cejlonska citronela.

Eukaliptus je rod koji potječe iz Australije, a često se koristio za isušivanje močvarnih područja. Naime, korijenje eukaliptusa prodire duboko i upija veliku količinu vode koja zatim isparava kroz lišće. Na taj način je u Europi iskorijenjena malarija, jer sadnja eukaliptusa u močvarnim područjima, osim isušivanja ima i ulogu repelenta za komarce. Naime, eterično ulje eukaliptusa odbija komarce pa se ne zadržavaju niti ne razmnožavaju u blizini drveća. Za repelentno djelovanje zanimljive su nam vrste Eucalyptus globulus i Eucalyptus citriodora, poznat pod imenom limunski eukaliptus. Limunski eukaliptus, osim što svojim mirisom djeluje kao repelent, ima i izraženo protuupalno i analgetsko djelovanje pa služi za tretiranje neugodnih posljedica ugriza ili uboda.

Vetiver (Vetiveria zizanoides) je mirisna trava sa snažnim razgranatim korijenjem iz kojeg se destilira eterično ulje, i to iz starijeg korijenja. Korijen vetivera je jestiv i sušen se koristi kao začin, ali i kao repelent za zaštitu tkanina. Od vetivera se izrađuju mnogi predmeti za svakodnevnu upotrebu, poput nadstrešnica, lepeza i prostirki za spavanje te zaslona na vratima i prozorima koji istodobno odbijaju nepoželjne posjetioce domova. Otok Java jedan je od najvećih proizvođača ulja vetivera, koje se puno upotrebljava u parfemskoj industriji kao fiksativ mirisa, a s obzirom na to da djeluje snažno umirujuće, naziva se “uljem mira”. Ulje je vrlo snažnog i dugotrajnog mirisa pa ga treba primjenjivati u razumnim koncentracijama od samo nekoliko kapi na 100 ml biljnog ulja.

Pačuli (Pogostemon cablin) potječe iz tropskih predjela Azije, a uspijeva samo na vrlo plodnom tlu. Pačuli se tradicionalno koristio protiv uboda kukaca, ali i za liječenje ugriza zmija. U kolonijalna vremena su u Indiji pačulijem štitili tekstilne proizvode koji su se izvozili i dugo prevozili brodovima. U Indiji se pačuli tradicionalno koristi protiv moljaca, slično kao i lavandin kod nas. Miris pačulija mnoge od nas podsjetit će na hipi pokret i “djecu cvijeća”. U parfemskoj industriji služi kao fiksativ te u proizvodnji kozmetike i sapuna.

Od opisanih se ulja može pripremiti sljedeća mješavina za odrasle (osim za osjetljive skupine):

3 kapi eteričnog ulja širokolisne lavande
2 kapi eteričnog ulja paprene metvice
2 kapi eteričnog ulja cedra atlaskog
3 kapi eteričnog ulja limunskog eukaliptusa
10 ml biljnog ulja jojobe.

Nekoliko kapi ovog ulja nanesite na pulsne točke kako biste mirisom odbijali kukce i pauke, a lijepo je da ćete (ipak) ljudima ugodno mirisati i nećete izlagati organizam ni okoliš otrovima iz uobičajenih repelenata. To isto ulje možete staviti i na mjesto uboda/ugriza, ako do njega ipak dođe.

Važno je spomenuti da se kukci i pauci mogu naviknuti na miris aromaterapijskih mješavina pa slobodno mijenjajte sastav ulja u mješavini. Može se miješati ukupno pet ulja koja imaju repelentno djelovanje, ali se držite koncentracije od ukupno 10 kapi eteričnog ulja na 10 ml biljnog ulja. Ipak, gore navedena mješavina je najučinkovitija za smirivanje tegoba vezanih uz ugriz ili ubod pa je za tu namjenu nije potrebno mijenjati.

Dogodi li se ugriz krpelja, na siguran način možete ga omamiti jednom kapi eteričnog ulja čajevca i jednom kapi eteričnog ulja klinčićevca. Djeci i kućnim ljubimcima na mjesto ugriza stavite samo jednu kap čajevca (bez klinčićevca). Krpelj će za nekoliko minuta popustiti i tada ga polako, okrećući pincetu obrnuto od smjera kazaljke na satu, izvadite van. Eterična ulja, osim što omame krpelja, pomažu i za dezinficiranje područja zahvaćenog ugrizom, što je bitno zbog smanjenja zaraze bolestima koje krpelji prenose.

Prava se rješenja često nalaze nadomak problemu pa se tako i biljke koje odbijaju pauke i kukce nalaze u istom staništu. Iskoristimo tu mudrost kako bismo mogli bezbrižno uživati u prirodi i svim njezinim ljepotama.