Kekin: Preko 50.000 djece u Hrvatskoj suočava se s teškoćama mentalnog zdravlja

Krizni Nedostatak Psihijatrijske Skrbi za Djecu u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se danas suočavamo s alarmantnim problemom koji utječe na najranjiviju skupinu u društvu – djecu i mlade. Prema upozorenju saborske zastupnice Ivane Kekin iz političke platforme Možemo, više od 50 tisuća djece u zemlji ima teškoće mentalnog zdravlja. Ovaj problem je sve izraženiji i zahtijeva hitnu pažnju i akciju od strane nadležnih institucija.

Teškoće Mentalnog Zdravlja Djece

Izazovi s kojima se suočava dječji segment populacije su brojni, uključujući porast depresije, anksioznosti, teškoća učenja, poremećaja u ponašanju, a što je posebno zabrinjavajuće, povećanje samoozljeđujućih ponašanja i suicidalnosti.

Ova problematika nije nova, ali je pandemija COVID-19, potresi koji su pogodili zemlju, kao i dugotrajna ekonomska kriza i egzistencijalna neizvjesnost u kojoj živi više od 20% djece u riziku od siromaštva, učinili ovaj problem vidljivijim nego ikada.

Odgovornost i Nedostatak Resursa

Zastupnica Kekin ne oklijeva u iznošenju kritika na račun vladajuće strukture, ističući da je problem mentalnog zdravlja djece nešto što HDZ-ova vlada ne tretira s dovoljno ozbiljnosti. Specifično, odgovornost se pripisuje ministru zdravstva Viliju Berošu te ministrima Radovanu Fuchsu i Stjepanu Piletiću. Dodatni pritisak na sustav stvara i činjenica da se za sve djece, bilo u javnom ili privatnom sektoru, brine svega 55 dječjih psihijatara, od kojih je devet starije dobi, a većina je smještena u Zagrebu, ostavljajući djecu u ostalim dijelovima Hrvatske bez adekvatnog pristupa zaštiti mentalnog zdravlja.

Stanje u Bolnicama i Specijalizacijama

Stanje se dodatno komplicira s obzirom na to da je broj specijalizacija iz dječje psihijatrije izrazito nizak, s trenutno samo 18 liječnika koji se specijaliziraju u tom području.

Jedina bolnica u zemlji koja je opremljena za liječenje najtežih slučajeva, smještena u Zagrebu, ima ugovorenih samo 37 kreveta koji su namijenjeni za djecu iz cijele Hrvatske.

Predložene Hitne Mjere

S obzirom na ozbiljnost situacije, Ivana Kekin je predstavila pet hitnih mjera koje se moraju odmah provesti kako bi se kriza počela rješavati. Te mjere uključuju implementaciju programa za rano otkrivanje poremećaja mentalnog zdravlja, osiguranje psihološke pomoći u školama, deinstitucionalizaciju skrbi i organizaciju mobilnih multidisciplinarnih timova, povećanje kvote specijalizacija iz područja dječje i adolescentne psihijatrije, te sustavni rad na destigmatizaciji mentalnih poremećaja.

Inicijative Grada Zagreba

Ivana Kekin je naglasila kako se ono što se zagovara na nacionalnoj razini već provodi u Gradu Zagrebu. Osnovan je Centar za zdravlje mladih koji radi po principu "drop-in" bez potrebe za uputnicom, zajedno s savjetovalištem za mentalno zdravlje, gdje psiholozi provode terenske posjete školama.

Također, spomenula je pokretanje preventivnog programa za sigurno okruženje u školama u suradnji s UNICEF-om i Centrom Luka Ritz, pilot projekt u 27 osnovnih škola, te web platformu za mentalno zdravlje koja je posjećena preko 200.000 puta. Gradska uprava je također najavila obnovu Psihijatrijske bolnice za djecu i financiranje dodatnih specijalizacija neovisno o Ministarstvu zdravstva.Kroz ove aktivnosti, Grad Zagreb ističe se kao primjer kako proaktivnim pristupom i investiranjem u resurse može doći do poboljšanja u području mentalnog zdravlja djece i mladih. Nadamo se da će i druge lokalne zajednice, kao i nacionalna vlada, prepoznati ozbiljnost ovog problema i pridružiti se naporima usmjerenim ka stvaranju zdravijeg društva za buduće generacije.