Kako izgleda suživot dva različita organizma

Što je suživot dva različita organizma ili simbioza?

Suživot dva različita organizma ili simbioza se opisuje kao bliska te dugotrajna interakcija između dva razna organizma radi obostrane koristi. Kada organizmi žive u paru, jedan je organizam domaćin, dok je drugi organizam parazit. Postoje razne vrste simbioze: Parazitski - Zajednički život koji će biti štetan za jedan organizam. Komenzalski - Jedan organizam ima korist, dok drugi organizam nema korist niti štetu. Obostrana simbioza - Povoljni život za oba organizma. Potrebno je naglasiti kako u određenim odnosima hrana nikako nije najvažnija korist.

Suživot može biti i obrana od mogućih potencijalnih neprijatelja, ili se oba organizma nadopunjavaju u obrani protiv neprijatelja. Određena stvorenja neće živjeti u izravnom dodiru s drugim životinjama ili biljkama, no neizravno će utjecati na njih. U primjeru, gljive će razgrađivati odumrle ostatke drugih biljaka i životinja, no neće utjecati na njih. Njihovim razgrađivanjem tlo postaje kvalitetnije, što doprinosi razvoju biljaka. Simbioza je moguća između dva organizma koji tek povremeno dolaze u kontakt. U primjeru, ribe koje se hrane uz pomoć vanjskih nametnika koji se nalaze na koži ili škrgama većih životinja.

Kako izgleda suživot dvaju raznih organizma?

Simbioza svakako postoji i raznim stupnjevima ovisnosti i raznim integracijama. Ponekad će organizmi ovisiti jedni o drugima, a ponekad ne. Ovakav suživot možemo vidjeti kod ptica crvenokljunih govedara. Navedene ptice hranit će se uz pomoć parazita koji se nalaze na nilskim konjima, bizonima i drugim većim životinjama. One mogu veoma lako doći do hrane u prirodi, no na ovaj način one su korisne velikim sisavcima i veliki sisavci su korisni njima.

Ptice sisavcima pomažu u uklanjanju parazita, a sisavci pticama pružaju hranu. Najpoznatiji suživot je svakako onaj između raka samca i moruzgve. Rak samac traži napuštene kućice od puževa kako bi zaštitio svoje tijelo od potencijalnih napadača i prirodnih neprijatelja. Kada nađe odgovarajuću kućicu na nju će se uskoro uhvatiti moruzgva/vlasulja koja se uz pomoć raka može lakše kretati i nalaziti hranu. U ovoj simbiozi rak pomaže u pronalaženju hrane, dok moruzgva štiti raka od prirodnih neprijatelja uz pomoć svojih žarnica.

Zašto je suživot među organizmima zanimljiv?

Suživot mnogih organizama je veoma zanimljiv, osobito ako uzmemo u obzir da jedan organizam može veoma lako ubiti drugi. Ono što je svakako zanimljivo u simbiozi je omjer koristi koji imaju oba organizma. Jedan zanimljiv primjer je ptica koja se naziva "krokodilov čuvar". Ova ptica bez straha ulijeće u ralje krokodila i uklanja ostatke hrane koji se nalaze između zubiju. Ptica na ovaj način oslobađa krokodila od parazita, osobito pijavica koje se mogu prilijepiti za desni. Mnoge životinje na sličan način pronalazi stalni izvor hrane, dok zapravo pomažu drugoj jedinki.

Može se reći kako je suživot dvaju organizama zapravo obostrana korist, no ponekad je ova korist veoma zanimljiva. Znamo kako mravi u svoje mravinjake često odvlače i druge kukce te žive s njima, no poseban odnos imaju s tvrdokrilcima. Umjesto da ih direktno napadnu i koriste ih za razne svrhe, mravi ih zapravo hrane i vode brigu o njima. Zašto? Možda mislite da je bez razloga, no ovi tvrdokrilci proizvode posebne šećerne tvari uz pomoć svojih žlijezdi, a sami mravi su veoma pohlepni za ovom tvari.