Što je važno znati o osteoporozi

Što je osteoporoza

Osteoporoza se najčešće definira kao bolest kostiju karakterizirana smanjenom koštanom gustoćom i promjenama u unutrašnjoj strukturi kosti s posljedičnim slabljenjem biomehaničkih svojstava kosti, što uzrokuje deformitete, bolove i prijelome, a nerijetko trajni invaliditet pa i smrt uslijed komplikacija. Brojna istraživanja provedena posljednjih godina pokazala su da je osteoporoza jedna od najčešćih bolesti uopće, a zbog ozbiljnih komplikacija te visokih troškova liječenja, veliki je javnozdravstveni i društveno-ekonomski problem suvremenog društva. Ona je posebno česta među ženama u menopauzi, no može se javiti i u žena prije menopauze kao i u muškaraca. Poseban je problem u bolesnika na dugotrajnoj terapiji kortikosteroidima, bolesnika s kroničnim bolestima crijeva i gušterače, nakon operacije želuca i crijeva, nakon transplantacija organa, te bolesnika sa zatajenjem bubrežne funkcije, kod kojih se pojavljuje specifičan oblik metaboličke koštane bolesti nazvan renalna osteodistrofija.

Kako se životna dob stanovništva produljuje, a zahvaljujući napretku medicine raste broj bolesnika s kroničnim bolestima koje izravno ili neizravno utječu na kvalitetu kosti, za očekivati je da će važnost osteoporoze kao zdravstvenog problema i dalje rasti. Ozbiljna predviđanja govore da će se broj bolesnika s osteoporozom u bliskoj budućnosti udvostručiti. Premda je posljednjih godina došlo do znatnog napretka u otkrivanju i liječenju osteoporoze, uvođenjem novih dijagnostičkih postupaka i lijekova, može se općenito reći da smo tek na početku dugog puta rješavanja ovog problema.

Jedan od osnovnih razloga koji problem osteoporoze čini složenim jest činjenica da na koštani metabolizam, dinamiku i strukturu kosti utječu brojni čimbenici, što dovodi do velike varijabilnosti u promjenama koštane arhitekture koja uz gustoću kosti presudno utječe na biomehanička svojstva skeleta i sklonost lomovima. Zbog toga osteoporoza može imati različite uzroke, može se razlikovati po karakteru koštanih promjena, pa tako i načinu liječenja. Zato bi bilo točnije definirati ju kao bolesno stanje kod kojeg zbog različitih uzroka dolazi do slabljenja biomehaničkih svojstava kosti. Osim toga, ponekad je teško od osteoporoze razlikovati druge metaboličke koštane bolesti koje se slično manifestiraju, ali drugačije liječe.

Što su to metaboličke koštane bolesti i kako nastaju

Unutrašnja struktura kosti neprekidno se mijenja, prolazeći kroz proces remodeliranja ili pregradnje pri kojem se koštano tkivo djelovanjem specifičnih stanica osteoklasta razgrađuje, a djelovanjem stanica osteoblasta nanovo stvara. Osteoblasti stvaraju koštani matriks koji se zatim najvećim dijelom mineralizira. Tako, koštanu pregradnju možemo predočiti kao stalni proces koji se zbiva u tri faze: resorpciju, formiranje i mineralizaciju. Osim obnavljanja ili “pomlađivanja” kosti, ovaj proces ima za cilj prilagođivanje kosti utjecaju okoline, tj. djelovanju vanjskih sila, kao i metaboličkim potrebama organizma, budući da su kosti najveće “skladište” kalcija u tijelu. Rezultat koštane pregradnje je specifična arhitektura, volumen, gustoća i kakvoća materijala o kojima ovisi njezina kvaliteta. Poremećaj koštane pregradnje, bez obzira na uzrok, imat će za posljedicu patološku arhitekturu, promjene volumena i gustoće, što dovodi do slabljenja kvalitete kosti. Takvo stanje nazivamo metabolička koštana bolest. Prema specifičnim promjenama u unutarnjoj arhitekturi i dinamici, razlikujemo više metaboličkih koštanih bolesti: osteoporozu, osteomalaciju, Pagetovu bolest, hiperparatireoidizam, osteogenesis imperfekta, osteopetrozu, hiperfosfatazemiju tardu, renalnu osteodistrofiju i dr. Budući da na koštanu pregradnju utječu bojni čimbenici, metaboličku koštanu bolest mogu uzrokovati različiti poremećaji, lijekovi, pa i bolesti drugih organa. Zbog toga nije uvijek jednostavno ni lako ustanoviti glavni uzrok poremećaja, što je važno zbog izbora optimalnog liječenja. Sigurno je da će se boljim poznavanjem uzroka osteoporoze i drugih metaboličkih koštanih bolesti povećati mogućnosti liječenja, a intenzivna znanstveno-istraživačka aktivnost u području koštanog metabolizma, koja se posljednjih godina zbiva u svijetu, upućuje na to da u skoroj budućnosti možemo očekivati daljnji napredak.

No kako još nedovoljno poznajemo sve moguće uzroke i mehanizme nastanka koštanih promjena, težište u borbi protiv bolesti kakva je osteoporoza treba staviti na prevenciju, pri čemu je nužno angažirati ne samo zdravstvene potencijale, već i druge potencijale društva prije svega u edukaciji ljudi o tome kako sačuvati zdravlje kostiju, a koja bi trebala započeti već u dječjoj dobi. Sva dosadašnja istraživanja pokazala su da je odgovarajuća tjelovježba kamen temeljac uspješne prevencije osteoporoze. Zbog toga se sve više pozornosti posvećuje organiziranju programa tjelovježbi koje bi bile djelotvorne, motivirajuće i dostupne većini građana. U sklopu tih napora nastao je i Tae do, jedinstveni sustav vježbi namijenjen ponajprije prevenciji i liječenju osteoporoze.

Što još treba znati o prevenciji i liječenju osteoporoze?

U prevenciji i liječenju osteoporoze, uz tjelovježbu važan je i način prehrane, posebno dovoljan unos kalcija, bjelančevina i vitamina D3. Najbolji način da se to postigne je prehrana s mnogo zelenog povrća (brokula, zelje, raštika, blitva, kupus, špinat i sl. ), ribe, posebno male plave ribe s kostima (inćuni, srdele) te raznih mliječnih proizvoda. Osim kalcija, ove namirnice sadrže i druge sastojke važne za održavanje i unapređenje zdravlja krvnih žila i srca te za jačanje imuniteta i prevenciju malignih bolesti. Uz ovakvu prehranu važno je dodati vitamin D3 u dozi od 800 j dnevno, dok se kalcij u formi lijekova treba dodati samo ako postoji značajniji deficit kalcija. Važno je napomenuti da se prije eventualne primjene preparata kalcija treba učiniti laboratorijska provjera kalcija u serumu i urinu.

U slučaju povećanog rizika od prijeloma, nužno je ovim mjerama dodati i neki od lijekova kojim se djeluje na koštanu pregradnju i mineralizaciju. Pritom treba voditi računa o tome da lijekovi koji se koriste u liječenju osteoporoze ne stvaraju zdravu kost, već djelujući na koštanu pregradnju mogu poboljšati koštanu kakvoću. No, u koliko se daju nekritički, mogu izazvati i štetu u kostima. Zbog toga nije svejedno koji se lijek uzima. Izbor mora biti temeljen na ciljanoj dijagnostici i individualnoj procjeni, a tijekom liječenja nužne su redovite kontrole specijalista posebno educiranog za problem koštanog metabolizma.

Osim spomenutog, nužno je provoditi liječenje svih bolesti i stanja koje negativno utječu na kakvoću kosti. Pritom je vrlo važno liječiti degenerativno-deformantne bolesti skeleta (osteoartritis ili artrozu) koje izazivaju biomehaničku neravnotežu i time negativno utječu na kakvoću kosti. O tome se do sada uglavnom nije vodilo dovoljno računa. Bolje poznavanje utjecaja biomehanike na kakvoću skeleta, pokazalo je da je održavanje biomehaničke ravnoteže ključno za kakvoću kosti, a nove metode liječenja, prije svega MBST (Terapijska magnetska rezonanca) učinila je mogućim liječenje artroze, regeneracijom hrskavice, pa je to znatno utjecalo na promjenu stavova i novi pristup liječenju koštanih bolesti koji se temelji na modelu integriranog liječenja.