Sindrom nemirnih nogu – uzrok, simptomi i liječenje

Ljepota i zdravlje

Sindrom nemirnih nogu - uzrok, simptomi i liječenje

Sindrom nemirnih nogu, Wittmaack-Ekbomov sindrom

Sindrom nemirnih nogu (engl. Restless legs syndrome – RLS) ili Wittmaack-Ekbomov sindrom je neurološki poremećaj kod kojeg se javlja osjećaj neizdržive potrebe za pomicanjem nogu ili nekog drugog dijela tijela, kako bi se zaustavile neugodne ili neobične senzibilne smetnje koje mogu biti i bolne. Najčešće se javlja u donjim ekstremitetima, ali može zahvatiti i gornje dijelove tijela. Nakon pokreta pomicanja zahvaćenog dijela tijela tegobe gotovo potpuno prestanu.

Kod ovog neurološkog poremećaja znakovito je da sindrom nemirnih nogu ne predstavlja bolest, ali može ukazivati na neki ozbiljniji zdravstveni problem kao što su npr. anemija, parkinsonizam ili bolest bubrega. S obzirom da se osjećaj nemirnih nogu javlja u većini slučajeva u večernjim satima (povezuje se s poremećajem u izlučivanju dopamina) može dovesti do nesanice ili drugih oblika poremećaja spavanja. Češće se sindrom javlja kod žena, može biti nasljednog karaktera. Najčešće se prvi put pojavljuje već u mladosti, ponekad i u ranom djetinjstvu kada se sindrom može pogrešno smatrati hiperaktivnošću djeteta, ADHD ili zbog intenzivnog rasta da dolazi do bolova u nogama.

Kako prepoznati sindrom nemirnih nogu, koji su simptomi

Kako prepoznati da netko ima sindrom nemirnih nogu? Obično u vrijeme dok se osoba umiri, u noćnim satima, nastaju simptomi kao što je stezanje oko listova nogu, trnci, peckanje, probadanje, svrbež i bol. Prvo ovi osjećaji počinju postepeno da bi se sve više pojačavali. Tada osoba zbog neugodnih opisanih napada ima potrebu da noge prodrma, protrese ili ako je u ležećem položaju da se okreće npr. u krevetu kako bi se umirila za daljnji odmor ili san. Ponekad tijekom noći može se dogoditi i do desetak ovakvih napada, a prosječno traju oko sat vremena.


Pokret noge li otresanje nogu već mogu pomoći. Nakon što osoba prestane s pokretima odnosno umiri se, simptomi se ponovo vraćaju. Sve ovo otežava normalan san, uspavljivanje, a javlja se nervoza, neispavanost, umor i neraspoloženje. Sindrom može uslijediti i zbog nedostatka željeza, folne kiseline i magnezija, ponekad u trudnoći, kod osoba koji imaju šećernu bolest, kod bolesti štitnjače, kod alkoholizma, slabije venske cirkulacije, reumatoidnog artritisa ili drugih autoimunih bolesti. Također sindrom nemirnih nogu može biti povezan s uzimanjem određenih lijekova. Kod nekih osoba simptomi se javljaju svakodnevno, a kod nekih povremeno.

Kako liječiti sindrom nemirnih nogu?

Sindrom nemirnih nogu liječi se liječenjem uzroka koji predstavljaju problem. Ako je uzrok ovog sindroma manjak željeza, potrebno je uzimati željezo. Liječnici preporučuju hodanje, istezanje, hladno-tople kupke, vožnju biciklom, opuštanje te umjerene tjelovježbe koje se trebaju raditi tijekom dana, nikako ne navečer. Važna je higijena spavanja, ne spavati tijekom dana nego ranije navečer odlaziti na noćno spavanje, približno u isto vrijeme. Svakako, dobro je izbjegavati kofein, alkohol i nikotin.

Sindrom nemirnih nogu ljudi često pokušavaju sami liječiti, ali ako se epizode napada sve češće pojavljuju, potrebno je potražiti liječničku pomoć kako bi se što ranije započelo s terapijom lijekovima odnosno fizikalno-terapijskim tretmanima. Prema najnovijim saznanjima istražuje se liječenje s pomoću infracrvenog svjetla. Poseban lijek za ovaj poremećaj ne postoji, ali postoje različiti načini kako olakšati same simptome. Važna je pravilna prehrana, uzimanje dovoljno vitamina (vitamin D se preporučuje) i minerala, posebno da u prehranu uvrstimo dovoljno magnezija, željeza i selena.

Tagovi: