Leukemija – uzrok, simptomi, liječenje

Leukemija - uzrok, simptomi, liječenje

Što je leukemija?

Leukemiju možemo opisati kao malignu bolest koštane srži te limfnih čvorova. Sada riječ "Leukemia" dolazi iz grčkog jezika, i u slobodnom prijevodu ona znači "bijela krv". Kod nas u Hrvatskoj često koristimo i opis "pretvaranje krvi u vodu". Kod većine slučajeva sama maligna pretvorba se događa u bijelim krvnim stanicama pacijenta, iako se ona može dogoditi i u drugim stanicama koje su zaslužne za stvaranje krvi. Bijele krvne stanice ili kako ih još nazivamo leukociti imaju zadatak da obrane naš organizam od svih mogućih infektivnih te patogenih organizama.

Kada nastupi leukemija kod pacijenta dolazi do poremećaja mehanizma koji je zaslužan za regulaciju, točnije dolazi do prekomjernog rasta te bujanja bijelih krvnih stanica. Maligni leukociti ne izgledaju poput normalnih, i isto tako ne izvršavaju svoju prvobitnu funkciju. Kod njihovog nekontroliranog bujanja dolazi do pojave potiskivanje normalnih stanica u koštanoj srži pacijenta, ono kao posljedicu uzrokuje njihovu smanjenu proizvodnju i nedostatak u perifernoj krvi. Kada se pojavi nedostatak normalnih stanica u krvi dolazi do prvih simptoma koji ukazuju da je u pitanju leukemija.

Leukemija simptomi i uzrok

Leukemija se najčešće može prepoznati po navedenim simptomima: Pojava zimnice, temperature i treskavice, osjećaj slabosti i nemoći, učestale infekcije, gubitak apetita i gubitak težine, spontana pojava crvenih točkica po cijelome tijelu, pojava modrica, blijedilo kože te sluznice, brzo umaranje kod napora, povećanje limfnih čvorova bez boli, povećanje jetre i slezene, aktivno noćno znojenje, osjećaj boli u kostima. Svi navedeni simptomi će ovisiti o broju malignih stanica i gdje se one najviše nalaze.

Leukemija se može pojaviti u svakoj životnoj dobi. Uzrok leukemije je još dan danas misterij, ali zna se kako je ona povezana s oštećenjem DNK-a osobe. Oštećenja često mogu biti nevidljiva na samoj razini gena ili isto tako uzrokovana i najmanjim promjenama u cijelom kromosomu ili samo na nekom dijelu. Za sada stručnjaci znaju da pogreška u radu gena dovodi do nažalost nekontroliranog rasta stanica u samoj koštanoj srži pacijenta. I dok se dalje ne zna što i zašto uzrokuje promjene na DNK-u, poznato je da sama primjena citostatika ili nekih određenih kemikalija može dovesti do razvoja ove grozne bolesti.

Leukemija dijagnoza i liječenje

Sama dijagnoza se radi na temelju pregleda periferne krvi, točnije njenog razmaza. Dijagnoza se isto može utvrditi putem nalaza punkcije koštane srži, imunofenotipizacije stanica koštane srži ili krvi, kao i preko citogenskog nalaza. Kod punktacije koštane srži često se radi i biopsija kostiju. Osim navedenog potrebno je obaviti i ostale rutinske preglede koji uključuju EKG i RTG. Ako pacijent ima povišenu temperaturu tada se radi hemokultura kako bi se utvrdilo da li u krvi ima bakterija ili gljivica.

Pacijenti koji imaju akutnu limfocitnu leukemiju mogu raditi lumbalnu punkciju kako bi se vidjelo da su maligne stanice prisutne u središnjem živčanom sustavu. Leukemija se liječi ovisno o njenoj vrsti i o tome koliko je bolest napredovala. Rade se uvodne i indukcijske terapije gdje liječenje ovisi o konsolidacijskoj terapiji s istim ili možda različitim citostaticima. Zadnji korak u liječenju je svakako transplantacija koštane srži, za što je bitno pronaći podudarnog darivatelja. Leukemija se danas u odraslih uspješno liječi do 50%.


Tagovi: