Kako nastaje leukemija – Simptomi akutne i kronične leukemije

Kako nastaje leukemija - Simptomi akutne i kronične leukemije

Što je leukemija i kako nastaje

Leukemija je zloćudna bolest koja počinje u koštanoj srži gdje se proizvode krvne stanice. Koštana srž je mjesto gdje se proizvode krvne stanice i uključuje koštanu šupljinu. Kada se bolesne krvne stanice počnu neispravno razmnožavati, one ometaju proizvodnju zdravih krvnih stanica, što smanjuje njihov normalan broj, čime se ugrožava imunološki sustav osobe. Naime, krvna stanica koja još nije dosegla potrebnu zrelost tada prolazi kroz mutaciju koja je pretvara u stanicu raka. Ta abnormalna stanica ne može pravilno funkcionirati i brže se razmnožava. Izaziva simptome bolesti, tj. infekcija, anemija i krvarenje. Podrijetlo leukemije još je nepoznato, no određeni čimbenici poput pretjeranog izlaganja zračenju, kemikalijama, pušenja i nasljednih bolesti mogu biti povezani s razvojem ove bolesti. Ovisno o vrsti bijelih krvnih stanica koje su zahvaćene, ovu bolest svrstavamo u kroničnu limfocitnu leukemiju; akutnu limfoblastnu leukemiju; kronične mijeloične leukemije i akutne mijeloične leukemije. Ovisno o vrsti, leukemija može biti blaga ili agresivnija, s različitim tretmanima.

Akutna i kronična leukemija simptomi

Akutna leukemija se prepoznaje po brzom poremećaju funkcije koštane srži. Promjene koje se događaju dovode do velike proizvodnje nezrelih stanica zvanih blasti. Glavni simptomi proizlaze iz nakupljanja nezdravih stanica u koštanoj srži, što ometa proizvodnju normalnih krvnih stanica. Pacijent može imati natečene limfne čvorove bez boli u vratu i pazuhu, nelagodu u trbuhu, noćno znojenje, gubitak težine bez vidljivog razloga. Smanjenje broja crvenih krvnih zrnaca dovodi do anemije, odnosno otežanog disanja, umora i glavobolje. Zbog smanjenja broja bijelih krvnih zrnaca, imunitet pada, tijelo je sklono ponovnim infekcijama. Kronična leukemija nastaje u koštanoj srži, ali se sporo razvija. Tamo se zrele stanice nakupljaju u koštanoj srži, a kasnije i u krvi. Postoje određene razlike između obje vrste leukemije. Kod akutne leukemije nezrele stanice se oslobađaju u krvotok, dok se kod kronične leukemije proizvode zrele stanice. U slučaju akutne leukemije postoji višak blasta i manje zdravih stanica, kod kronične leukemije postoji više abnormalnih stanica koje proizvodi koštana srž. Simptomi kod akutne leukemije dosta su izraženi i onesposobljavaju bolesnika, dok su kod kronične leukemije dugo vremena asimptomatski.

Je li leukemija izlječiva bolest?

Ako se sumnja na leukemiju, pacijent se mora podvrgnuti pretragama krvi i drugim laboratorijskim analizama, kao što su biokemija i testovi koagulacije. Nenormalan broj krvnih stanica navodi na pretpostavku o kroničnoj leukemiji, zbog čega se provodi ciljana pretraga. Najvažnija krvna pretraga za potvrdu sumnje na leukemiju je krvna slika. Kada je pozitivna, krvna slika će pokazati povećanje broja leukocita, smanjenje crvenih krvnih stanica i trombocita. Pacijent se zatim upućuje hematologu na procjenu. Također može biti potrebno napraviti biopsiju koštane srži, pri čemu se uzima mali komadić zdjelične kosti i šalje patologu na analizu. Liječenje leukemije provodi se u fazama. Cilj liječenja je uništiti stanice leukemije tako da koštana srž nastavi proizvoditi normalne stanice. Kod akutne leukemije proces liječenja uključuje kombinaciju kemoterapije, kontrole komplikacija i prevencije bolesti. U nekih bolesnika indicirana je transplantacija koštane srži. Kronična mijeloična leukemija (CML) liječi se oralnim lijekovima. Zahvaljujući razvoju ciljanih lijekova sprječava se razmnožavanje stanica raka. U nekim slučajevima neuspjeha početnog liječenja potrebna je kemoterapija i transplantacija koštane srži. Leukemija može dovesti do smrti u uznapredovalim slučajevima bolesti. Stoga je vrlo važna rana dijagnoza.


Tagovi: