Jesenski vrganji kada rastu

Gdje se mogu ubrati jesenski vrganji?

Jesen je svakako najbolje godišnje doba za branje gljiva. U današnje doba postoje i takozvane gljivarijade koje okupljaju sve zaljubljenike u šumski svijet i njihove plodove. Gljive pripadaju u nezaobilazne jesenske plodove, one su toliko specifične da imaju svoje posebno carstvo. Najpoznatija šumska gljiva svakako je jesenski vrganj koji se smatra "kraljem svih gljiva". Njegov klobuk je prepoznatljivo kestenjasto smeđe boje, i dobro se može kamuflirati između jesenskog lišća. Gdje se mogu ubrati jesenski vrganji? Vrganje možemo lako pronaći u jelovim te listopadnim šumama. Može rasti od travnja do rujna.

Raste za vrijeme vlažnog razdoblja, osobito za sunčanog dana kada tlo isparava od kiše. Navedeno isparavanje potiče rast vrganja i održava njegovom mesto čvrstim i svježim. Jesenski vrganji u pravilu rastu od kraja kolovoza i tijekom mjeseca rujna, no oni mogu rasti dokle god traje vlažna i pomalo topla jesen. Njihov rast smanjuje se pojavom prvog mraza koji može smrznuti šumsko tlo. Vrganje možemo pronaći diljem šume, no najčešće se pronalaze na južnim padinama, kao i uz bjelogorično drveće. Rjeđe se mogu uočiti na livadama ili uz utabane puteve. Mogu se pronaći i na rubovima šuma.

Kada i kako se beru jesenski vrganji?

Jesenski vrganji beru se tijekom jeseni, za vrijeme mjeseca rujna. U berbu je najbolje ići rano ujutro i nakon što je prestala padati kiša. Tijekom same berbe potrebno je pažljivo pregledavati lišće na tlu kako ne bi nagazili i uništili vrganj. Radi svoje boje klobuka često se savršeno kamuflira između jesenskog lišća. Jesenski vrganji često rastu u skupinama od nekoliko gljiva, iako mogu rasti i samostalno. Potrebno je brati samo zdrave primjerke, na način da se laganim zakretanjem nježno odvoje od svog micelija.

Ukoliko se vrganji režu nožićem, može ostati dio gljive koji će istrunuti i isto tako uništiti micelij. Radi velike potražnje, mnogi gljivari često uberu i cijeli vrganj, što smanjuje njihov rast. Kada uberete vrganj, mjesto je potrebno zatrpati lišćem kako bi ubrzo niknuo novi. Što kada uberete vrganje? Ova gljiva može se pripremati na nekoliko načina radi svoje posebne arome te ukusnog mesa. Često se koristi u kulinarstvu, ali i u medicini.

Kako se skladište i pripremaju jesenski vrganji?

Svježi jesenski vrganji mogu se čuvati do 3 dana suhom te hladnom mjestu. Potrebno je znati kako oni s vremenom gube na svojoj prvobitnoj kvaliteti i kako ih je poželjno konzumirati svježe. Svježi vrganji mogu se osušit ili ukiseliti za zimnicu. Jesenski vrganji imaju orašast ali mesnati okus, kremaste je teksture. Ove gljive mogu se jesti svježe, no najčešće se konzumiraju u rižotu, umaku s tjesteninom, pečene, kuhane u varivima. Na našim prostorima vrganju se najčešće konzumiraju uz pečena jaja.

Mnoga kućanstva ih često i zamrzavaju, no važno je napomenuti da ne smiju stajati u škrinji dulje od 4 mjeseca kako ne bi izgubili okus. Osim u kuhinji, vrganji imaju svoju primjenu i u prirodnoj medicini. Sadrže molekulu koja će se pretvoriti u vitamin D, i isto tako su bogati i drugim mineralima. Radi malog udjela kalorija savršena su namirnica za mršavljenje. U narodnoj medicini vrganji su se koristili kod ublažavanja grčeva, problema s kostima te reumom, regulacije probave, očuvanja zdravlja kostiju, snižavanja krvnog tlaka i kod prevencije bolesti cjelokupnog krvožilnog sustava.