Što je lajmska bolest, koji su simptomi i kako se liječi

Ljepota i zdravlje

Što je lajmska bolest, koji su simptomi i kako se liječi

Lajmska bolest ili lajmska borelioza – opis bolesti

Lajmska bolest ili lajmska borelioza je bakterijska zarazna infekcija koju uzrokuju bakterije iz roda Borrelia burgdorferi koje žive u glodavcima, pticama, divljači i gušterima no kod njih ne uzrokuju simptome bolesti. Lajmska borelioza kod ljudi može napasti kožu, živce, srce, zglobove i oči. Najčešći prenositelji ove bolesti su krpelji. Krpelji djeluju kao prijenosnici bolesti, oni se u toku svog životnog ciklusa višekratno pričvršćuju na domaćine što posljedično dovodi do prijenosa bakterije koja se nalazila u domaćinima na novog domaćina. Nakon ugriza inficiranog krpelja, bakterija pronalazi put kako ući u krvotok domaćina. U većini slučajeva to se može dogoditi od 36 do 48 sati a ako se krpelj uoči i ukloni čim prije možemo spriječiti infekciju. Krpelji osobito dok su mladi često nisu veći od glave pribadače, što ih može činiti slabo uočljivima. Postoji više vrsta borelija, te nažalost posljedično i više oblika ove bolesti.

U Hrvatskoj (uglavnom u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske) kao i u lokaliziranim regijama diljem Europe broj slučajeva infekcija značajno je u porastu s tim da je u našim krajevima ova vrsta bolesti gotovo uvijek povezana s vrstom krpelja Ixodes ricinus koji je inficiran sisanjem krvi malih šumskih glodavaca poput miševa i štakora te plemenitih divljači poput srna. Psi također se mogu razboljeti od lajmske bolesti, a ovce mogu biti domaćini no one ne pokazuju znakove bolesti.

Lajmska bolest obično se pojavljuje u vrijeme toplih mjeseci odnosno već od proljeća do kasne jeseni kada je češći boravak ljudi u prirodi bilo onih ljudi koji žive ili rade u područjima koja su okružena šumom ili preraslim grmljem bilo onih ljudi koji posjećuju takva područja u rekreacijske svrhe.


Lajmska bolest – simptomi i dijagnoza

Infekcija bakterijom Borrelia burgdorferi počinje tako da one ulaze u kožu na mjestu uboda krpelja a nakon otprilike 3 do 32 dana iz kože se limfom ili krvlju šire dalje u druge organe ili mjesta na koži. Lajmska bolest u početku se može prepoznati po tzv. putujućem eritemu odnosno crvenilu koje se u pravilu pojavi na mjestu uboda krpelja više od 48 sati nakon uboda. Takvo „lutajuće” crvenilo, tipična kružna upala kože, ima istaknutu sredinu i prstenasto se širi. Putujući eritem ima značajku da raste brzo, u jednom danu može se povećati u promjeru za više od 1 cm. Uglavnom ostaje na koži najmanje tjedan dana, pojavljuje se obično kao crvena mrlja na bedru, stražnjici, trupu ili ispod pazuha, u pravilu ne boli, može se pojaviti svrbež, te se po tome razlikuje od lokalne reakcije nakon uboda krpelja u kojem slučaju je crvenilo najčešće veliko oko 2 cm i u pravilu se povuče u roku od 5 dana.

Mogu se pojaviti i drugi simptomi slični gripi kao što su umor, bolovi u zglobovima, bolovi u mišićima, povišena tjelesna temperatura ili noćno znojenje. Nakon toga tjednima ili mjesecima poslije mogu se pojaviti neurološka oštećenja, te znakovi zahvaćenosti srca i zglobova. Ljudi koji su zaraženi lajmskom boreliozom nakon toga se osjećaju bolesnima, umornima, imaju tresavicu, vrućicu, glavobolje, klonulost, vrtoglavicu, smetnje koncentracije, kočenje šije, ili/i osjećaju bolove i grčeve u mišićima, probleme sa zglobovima dok u nekim slučajevima se javljaju simptomi kao što su bolovi u leđima, povraćanje, mučnina, grlobolja, upala oka, otečeni limfni čvorovi i povećana slezena.

Navedeni simptomi mogu proći a da se zaraženi još uvijek tjednima osjećaju bolesno i umorno. U oko 15% ljudi nakon pojave prvih simptoma nekoliko tjedana ili mjeseci poslije razviju se nenormalnosti živčanih funkcija (najčešće to može biti infekcija moždane ovojnice – meningitis, moguće je privremena paraliza mišića lica (Bellova paraliza), neosjetljivost na podražaje, mogu se razviti srčani poremećaji uključujući srčane aritmije te upala srca. Posljedično nakon nekoliko tjedana ili čak i više mjeseci nakon pojave simptoma mogu se pojaviti prvi znakovi upala zglobova ili artritis prepoznat po jakim bolovima u zglobovima i oteklinama najčešće koljena ali se bol može premještati s jednoga zgloba na drugi. Navedeni zdravstveni poremećaji ne ugrožavaju nužno naš život, ali ako se bolest ne liječi ispravno i na vrijeme, uznapredovala teška infekcija može također biti opasna po život, također može doći do ozbiljnih problema koji znatno otežavaju živote ljudi budući problemi mogu biti prolazni, ponavljajući ili nažalost kronični.

S obzirom na to da se laboratorijskim pretragama ne može pouzdano dijagnosticirati lajmska bolest, već i zbog toga da laboratorijski testovi obično nisu pozitivni prvih nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja, dijagnozu je teško pravilno postaviti nego se ona obično temelji na tipičnim simptomima lajmske bolesti. Ponekad se vrši i izolacija bakterija sa mjesta ugriza (crvenila) odnosno biopsija kože kako bi se postavila dijagnoza.

Lajmska bolest – Liječenje, prevencija

Najvažnije je dijagnosticirati da postoji lajmska bolest, odnosno početnu infekciju, kako bi se što prije započelo s liječenjem prvog stadija bolesti i spriječio razvoj težih i kroničnih oblika bolesti a oporavak bio brži i uspješniji. Liječenje lajmske borelioze provodi se antibioticima. Ako se lajmska bolest ne liječi ona postaje kronična.

Krpelji se najčešće zadržavaju u šumovitim područjima, u blizini travnatih površina u sjeni, na obraslim, slabo obrađenim područjima te ih osim u šumi nalazimo i na livadama, uz rijeke, jezera, ali i u parkovima, okućnicama, vrtovima. Nije svaki krpelj zarazan i pri ubodu uvijek niti neće doći do infekcije, no briga naročito zbog komplikacija i teških poremećaja koje zaraza može donijeti, nikada nije suvišna.

Hrvatska je nažalost jedna od država u kojima je vjerojatnost zaraze boreliozom vrlo visoka.

Kako bi prevencijom spriječili da dobijemo lajmsku bolest važno je spriječiti ugrize krpelja kad se nalazimo u prirodi, odnosno tada nositi odjeću dugih nogavica i rukava, majice s kapuljačom, odjeću pripijenu uz tijelo, nositi šešire, visoke čarape te hlače staviti u čarape, nositi usku obuću. Dobro je nositi odjeću svjetlijih boja jer su krpelji na njoj bolje uočljivi. Od pomoći nam mogu biti i sredstva protiv insekata, krpelja tzv. repelenti.

Izbjegavajte zarasle putove, također mjesta gdje je visoka neodržavana trava, krećite se po sredini šumskih staza a tijekom izleta također se promatrajte kako biste ugledali krpelja prije nego bi se on učvrstio negdje na tijelu. Nakon boravka u prirodi što prije temeljito provjeriti ima li krpelja na tijelu, detaljno pregledati kožu i vlasište, odnosno što prije se presvući iz odjeće, istuširati se i također pregledati odjeću te je oprati. Krpelji se najčešće učvrste na nježnije i vlažne dijelove tijela kao što je to pazuh, prepone, ruke i noge, vlasište, kožni nabori i sl.

Ukoliko se krpelj već uhvatio negdje na koži, treba ga odmah ukloniti, što prije to bolje. Za to je najbolje uzeti pincetu, kojom se čvrsto pažljivo blizu „glave” krpelj uhvati te se „okreće” u ravnini kože a onda tek podigne sa kože, bez trzaja. Nemojte koristiti eterična ulja, niti neka sredstva ili masti na mjestu ugriza jer tada krpelj počne izlučivati još više sline i virusa. Kod postupka uklanjanja krpelja je važno da se ne zdrobi tijelo krpelja te paziti da krpelja ne dirate golim prstima kako biste izbjegli zarazu. Nakon toga mjesto ugriza krpelja natrljajte vatom natopljenom nekim antiseptikom, alkoholom, kako bi se spriječila bakterijska infekcija.

Pažljivo promatrajte mjesto uboda nekoliko narednih tjedana a ako bi primijetili crvenilo ili se ne osjećate dobro, imate snažnu glavobolju ili druge navedene simptome, odmah potražite pomoć liječnika.

Tagovi: