Melanom i madeži – uzrok, simptomi, liječenje

Ljepota i zdravlje

Melanom i madeži - uzrok, simptomi, liječenje

Liječenje i prognoza melanoma

Melanom se može izliječiti ako je dijagnosticiran i liječen u vrijeme kada je još uvijek tanak i ne zahvaća dublje dijelove kože. Međutim, ako se melanom ne odstrani u ranom stadiju, može se proširitit dalje od površine kože te zahvatiti zdravo tkivo. Kada melanom postane debeo i dubok, bolest se širi u druge dijelove tijela i teško se može kontrolirati.

Kirurški je zahvat (ekscizija) kojim se odstranjuje melanom standardni postupak liječenja ove bolesti. Nije dovoljno odstraniti samo tumor, već i dio okolnog zdravog tkiva kako bi se potpuno smanjila mogućnost nepotpunog liječenja.

Širina i dubina okolne kože koja se mora odstraniti ovisi o debljini melanoma i opsegu njegova zahvaćanja kože. U slučajevima kada je melanom vrlo tanak, dovoljna se količina tkiva odstranjuje samom ekscizijskom bipsijom kože (operativno odstranjenjenje cijele pigmentne tvorbe) te dodatni kirurški zahvat nije potreban. To se odnosi za tumore tanje od 1 mm, a posebno tanje od 0,75 mm. Ako melanom nije u potpunosti odstranjen samom biopsijom, a što će pokazati patohistološka analiza, liječnik nakanadno odstranjuje preostale dijelove. U većini se slučajeva dodatnim kirurškim zahvatom odstranjuje tkivo normalnog izgleda oko tumora (zvano margina), kako bi se bilo sigurno da su sve stanice melanoma odstranjene. Takav je postupak nužan i kod najtanjih melanoma. Kod debelih je melanoma potrebna šira ekscizija kako bi se odstranila veća margina tkiva.

Kako će postupiti dermatolog u određenoj situaciji?

Imate li veliki broj madeža, a posebice veliki broj nepravilih madeža, dermatolozi mogu učiniti fotodokumentaciju, odnosno fotografiraju i kompjuterski pohranjuju slike madeža na cijelome tijelu, za što se odlučuju posebice kod osoba s visokim rizikom. Uoče li se neke nepravilnosti u izgledu madeža (takve promjene nazivaju suspektnim lezijama) odlučuju se na operativno odstranjenje cijele tvorbe uključujući i masno tkivo sa 1 do 2 mm zdravog ruba.

U našoj zemlji ne čini se tzv. shave biopsija, (vrsta plitke i nepotpune biopsije dobivene ablacijom, odnosno zaravnjivanjem tvorbe) sumnja li se na maligni melanom. I u klinički jasnim situacijama kada je riječ o malignom melanomu, više se ne preporučuje kirurška resekcija sa širokim rubovima (više od 3 cm).

Nakon što se tkivo histološki (pod mikroskopom analizira), odredi patohistološka vrsta melanoma i dubina njegova prodora te izračuna debljina tumora koja se izražava u mm, odnosno nakon uvida u patohistološki nalaz, katkada su potrebne naknadne kirurške intervencije (reekscizije) koje najčešće izvode kirurzi. Preporučuju se reekscizije za 0,5 cm za maligni melanom in situ (oznaka za tumor koji je ostao lokaliziran u epidermisu i nije zahvatio dermis, dublji dio kože), 1 cm za melanome debljine 0,5 do 1 mm, a 2 cm za tumore čiji je Breslow deblji od 1 mm.

Analiza limfnih čvorova (sentinel biopsija) se ne provodi ako debljina tumora (Breslow) ne mjeri 1mm. Sentinel biopsija preporučuje se bolesniku s intermedijarno debelim tumorima (1 do 4 mm), s klinički neuvećanim limfnim čvorovima. Takav postupak zahtijeva usklađen timski rad više medicinskih stručnjaka i suradnju specijalista nuklearne medicine, patologa i kirurga.

Potrebne su intenzivne kontrole, dermatologa i onkologa, posebice u prve dvije, odnosno tri godine nakon postavljene dijagnoze.

Uzroci, čimbenici rizika i prevencija melanoma

Znastvenici diljem svijeta istražuju melanom. Oni pokušavaju otkriti uzrok bolesti te način njezina sprečavanja. Za sada, uzroci melanoma nisu u potpunosti jasni. Znanstvenici su otkrili određene čimbenike rizika koji su češći u osoba koje razviju melanom no u onih koji ne obole od te bolesti. No važno je znati da većina osoba s ovim čimbenicima rizika ne razviju melanom, a mnogi koji razviju bolest nemaju niti jedan od ovih čimbenika rizika. Posebice su važni rizični čimbenici: naslijeđe, postojanje velikog broja običnih, a posebice displastičnih madeža, podatak o postojanju melanoma u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi, postojanje nekih bolesti koje slabe imunolološki sustav i pretjerano izlaganje sunčevim zrakama. O svakom od tih čimbenika, reći ćemo osnovne podatke.

Obiteljska povijest melanoma

Dva ili više bliskih rođaka koji su obljeli od melanoma čimbenik su rizika jer je melanom u nekim slučajevima čest u obitelji. Oko 10% svih osoba oboljelih od melanoma imaju člana obitelji koji je također obolio od ove bolesti. Ako je melanom prisutan u obitelji, članovi obitelji trebaju se redovito pregledavati kod liječnika.

Displastični nevusi

Displastični su madeži skloniji zloćudnoj preobrazbi od običnih madeža. Mnogi ljudi imaju samo nekoliko ovakvih displastičnih madeža; rizik od melanoma je veći u osoba s više ovakvih abnormalnih madeža. Rizik je posebice visok u osoba u čijim su obiteljima prisutni displastični madeži i melanom.

Povijest melanoma

Osobe koje su liječene od melanoma imaju povišen rizik da razviju novi melanom.

Oslabljeni imununološki sustav

Osobe čiji je imunološki sustav oslabljen određenim oblicima raka, lijekovima koje su primili nakon presađivanja organa ili AIDS-om imaju povišeni rizik od obolijevanja od melanoma.

Ultraljubičasto (UV) zračenje

Stručnjaci vjeruju da je svjetski trend porasta slučaja melanoma povezan s povećanjem vremena koje ljudi provode izloženi sunčevu svjetlu. Melanom je također češći u osoba koje žive u dijelovima svijeta koji primaju velike količine UV zračenja sa Sunca. UV zrake uzrokuju prerano starenje kože te oštećenja kože koja vode do nastanka melanoma. Umjetni izvori svjetla također uzrokuju oštećenja kože i vjerojatno povisuju rizik od nastanka melanoma. Kako bi se spriječio i smanjio rizik od melanoma uzrokovan UV zračenjem, ljudi bi trebali izbjegavati izlaganje podnevnom suncu kada je sjena kraća od visine čovjeka (od 10 do 15 h).

Teške opekline od sunčeva svjetla

Osobe koje su imale jednu ili više teških opeklina kao dijete imaju povišen rizik od nastanka melanoma. Zbog tih razloga liječnici savjetuju da se dječja koža zaštiti od sunca u nadi kako bi to moglo spriječiti budući nastanak melanoma. Sunčeve opekline u odraslih također povisuju rizik od melanoma.

Svijetla put

Melanom je češći u osoba svijetle puti (koje obično imaju plavu ili crvenu kosu, mnoštvo smećkastih mrlja nalik pjegama na licu i prsištu i općenito osjetljivu kožu nakon izlaganja suncu (brzo pocrvene ili dobiju neki osip).

Zaključak

Posebno želimo naglasiti da su brojna istraživanja utvrdila da je jedan od važnih čimbenika za nastanak melanoma povremena izlaganje UV zračenju jakog intenziteta, posebice ako su ona praćena opeklinama. Treba imati na umu da je ovakvo izlaganje UV zrakama, najvjerojatniji uzrok i u razvoju madeža, običnih ili atipičnih. Nužno je stalno educirati, posebice mlađu populaciju, o štetnosti izlaganja suncu ili korištenja solarija. Edukaciju treba započeti rano, najbolje u ranoj školskoj dobi, kako bi djeca usvojila pravilne navike i stekla potrebna znanja. U odraslih osoba, potrebno je utjecati na ponašanje na suncu tijekom rekreacije ili godišnjeg odmora, kao i povećati svijest o mogućoj štetnosti izlaganja suncu kod osoba koje zbog naravi posla rade na otvorenom.

Strategija prevencije melanoma temelji se na fotoprotekciji (zaštiti od sunca): traženju hladovine kada ste na otvorenom, nošenju protektivne odjeće (odjeće dugih rukava i nogavica, šešira široga oboda, sunčanih naočala) i izbjegavanje sunčanja za vrijeme najjače insolacije te primjenom fotozaštitnih krema ako ste izloženi sunčevim zrakama (kreme koje sadrže visok, tzv. sun protection factor – SPF).

Strategija prevencije melanoma temelji se na fotoprotekciji (zaštiti od sunca): traženju hladovine kada ste na otvorenom, nošenju protektivne odjeće (odjeće dugih rukava i nogavica, šešira široga oboda, sunčanih naočala) i izbjegavanje sunčanja za vrijeme najjače insolacije te primjenom fotozaštitnih krema ako ste izloženi sunčevim zrakama (kreme koje sadrže visok, tzv. sun protection factor – SPF).

Tagovi: