Što je koronarografija i kako se radi

Ljepota i zdravlje

Što je koronarografija i kako se radi

Za što služi koronarografija

Koronarografija je procedura kojom se na jedan od najpouzdanijih načina može dijagnosticirati bolest krvnih žila koje vode do srca i koronarna bolest srca. Postupak koronarografije obavlja kardiolog ili kardiološki kirurg, zato što se tu izričito radi o bolestima kardiovaskularnog sustava u tijelu, za što su neophodni specijalisti.

Suženje krvnih koronarnih žila može izazvati nastanak angine pektoris i povećati rizik od nastanka srčanog zastoja ili srčanog udara. koronarografija služi za procjenu prohodnosti krvnih žila. Koronarografijom se mogu pronaći oštećenja na arterijama, bilo kakva bolest aorta i slično. Tehnika je iznimno detaljna i odaje puno informacija o funkciji srčanog mišića, srčanim bolestima i stanju krvnih žila.

Nakon tog pregleda, liječnik dijagnosticira u čemu je problem te o kakvom se stanju radi, zatim puno lakše i brže može odrediti daljnje liječenje. Jedino se koronarografijom dobiva jasna i pouzdana slika stanja te se na temelju toga zaključuje je li potrebna operacija, postoje li bilo kakve deformacije koje treba ukloniti.

Kako se radi koronarografija

Prije samog procesa pacijenta se informira o tome što je koronarografija, kako se sam postupak izvodi, te o samom oporavku nakon postupka. Prije započinjanja samog postupka, primjenjuje se lokalna anestezija jer nema potrebe za općom anestezijom i uspavljivanjem. Tek nakon toga može započeti procedura koronarografija.

Kroz arterija na ruci, liječnik umeće sitan fleksibilan kateter kroz otvor žile koja vodi do srca, nakon toga se umeće boja kojom će se bolje promotriti funkcija i prohodnost krvnih žila. Tada se anatomija koronarnih arterija može promatrati jasnije na monitoru. Također, vidljive su i aterosklerozne nakupine, njihova brojnost i gdje se nalaze.

Na temelju nalaza koji su napravljeni pomoću koronarografije, odlučuje se o daljnjoj dijagnozi te uputama i liječenju pacijenta. Sam postupak traje oko 15 do 20 minuta, a oporavak od procedure prije odlaska kući traje samo nekoliko sati. Normalno je tokom unošenja tekućine osjećati povećanu osjetljivost i peckanje, te val topline od glave do kukova.

Koronarografija i oporavak od nje

Nakon obavljenog postupka, vade se svi kateteri, na zglobu se zaustavlja krvarenje i čeka se da se mali otvor na arteriji začepi. Nakon što je odrađena koronarografija, kardiolog daje nalaze pacijentu te ga savjetuje o daljnjem liječenju, ovisno o tome nalazi li se kakvo začepljenje u arterijama.

Koronarografije su siguran postupak nakon kojeg se jako rijetko javljaju nuspojave. Postoji jako mali rizik od nuspojava kao što su problemi sa bubrezima, moždani udar, infarkt srca. Međutim, postoje rizici koji su malo češći iako i dalje rijetki, kao što su hematom, krvarenje, nakupine krvi i slično. Ostale nuspojave nakon provedenog postupka su peptički ulkus, angina pektoris, endokarditis, povećanje krvnog tlaka, razvijanje kronične bolesti, alergija, zatajenje bubrega, loša cirkulacija, zastoj srca, pogoršanje mentalnog stanja i dijabetes. Sve su ovo jako rijetke nuspojave ove procedure.

Vi biste nakon samog postupka trebali ostati ležati četiri do pet sati na bolničkom krevetu na promatranju, te nakon toga ako je sve u redu možete kući. Jasno je kako je koronarografija neinvazivna i nije toliko opasna, a njenim provođenjem se može spasiti život jer ćete pravovremenom dijagnozom započeti i pravovremeno liječenje.

Tagovi: