Kako su nastali virusi

Kako su nastali virusi

Virusi su stanični parizti koji se hrane životom

Sama riječ virus je latinskog porijekla i doslovno znači otrov koji napa ljude, životinje i biljke, jer virusi su stanični paraziti koji se hrane životom i samo u živoj stanici mogu preživjeti. Zato su virusne infekcije tako zarazne, brzo i lako se šire, jer virus lako prelazi sa jednog živog organizma na drugi i začas eto epidemije. Virus je star koliko i osnovni oblik života i podložan je evoluciji kao i sva druga živa bića.

Rasprave oko toga je su li virusi živi ili granično razdvajaju živi i neživi svijet i danas traju, ali ako im trebaju žive stanice da opstanu, živi su. U modernom svijetu se javljaju stalno nove vrste virusa, dijelom je to zbog sve boljih tehnologija za njihovo otkrivanje, dijelom možda oni brže evoluiraju, ali većim dijelom je to zbog modernog načina života, masovnog grupiranja u velikim gradovima i novog nomadizma i olakšanih putovanja na sve četiri strane svijeta.

Virusi sadrže gene sposobne za mutiranje i evoluiranje

Nedavna epidemija korona virusa nam je pokazala koliko neživi biološki agensi koji nemaju vlastite stanice, pa ni sposobnost hranjenja, razvoja i razmnožavanja mogu biti agresivni u svojoj gladi za životom kada napadnu žive stanice, vidjeli smo da mogu vampirski isisati život iz zaražene osobe. No, virusi sadrže gene sposobne za mutiranje i evoluiranje i to je ono što ih čini zaraznim i vrlo opasnim, jer se te mutacije mogu odvijati munjevito i to smo vidjeli za vrijeme epidemije.

Do sada je otkriveno oko 5 000 vrsta raznih virusa i ako svi oni imaju istu ili sličnu sposobnost za mutaciju i evoluiranje, onda nas ne treba čuditi što se javljaju stalno novi virusi koji kao da se množe. Naravno nas plaše oni zlokobni koji izazivaju kravlje ludilo, poput korone, ebole ili onih koji izazivaju HIV. Virologija je znanost koja se bavi proučavanjem virusa i iznimno je važna za zdravlje ljudi, životinja i biljaka.

Virusi i razne teorije o njihovom porijeklu

Znanost uvijek pokušava naći nultu točku od koje je sve počelo da bi mogla objasniti evoluciju i razvoj nečega. Virusi i razne teorije o njihovom porijeklu se svode na tri glavne teorije, regresivna teorija, teorija staničnog porijekla i teorija koevolucije. Regresivna teorija polazi od stajališta da je prvi virus bio mala stanica koja je parazitizirala na nekoj većoj stanici i s vremenom izgbila gene koji joj nisu trebali, poput klamidije koja je bakterija koja se ponaša kao virus.

Teorija staničnog porijekla misli da su se virusi formirali od "odbjeglih" (otkinutih, odlutalih) djelića DNK ili RNA iz genoma nekog većeg organizma, a pristalice ove teorije misle da je prvi virus možda evoluirao iz bakterije. Teorija koevolucije pojavu prvih stanica i prvih virusa postavlja u isto vrijeme, prvi virus je po toj teoriji nastao iz složenih molekula i DNK, i milionima godina parazitirao na staničnom životu na zemlji, a sve ostalo je odradila evolucija.


Tagovi: