Kada se pomiče sat

Opet smo pomaknuli sat na zimsko računanje vremena

Uz mnogo razgovora i dogovora da ćemo ukinuti pomicanje sata i opet smo pomaknuli sat na zimsko računanje vremena i već treći dan smo mamurni i dezorijentirani od tog pomicanja i velik broj ljudi se zaklinje da ima fizičke i psihičke senzacije od tog pomicanja sata, a još uvijek nitko ne zna kada će biti zadnje pomicanje sata. U noći između 28 i 29 listopada opet smo kazaljke sata prevrtili za cijelih 60 minuta unatrag.

Zanimljivo je je da ljetno i zimsko računanje ne padaju uvijek u isto vrijeme, pa sat pomičemo unaprijed za ljetno računanje vremena zadnje nedjelje u ožujku, a za zimsko računanje vremena ga pomičemo unatrag zadnje nedjelje u listopadu. Kod zimskog računanja dobivamo prividno dodatnih 60 minuta sna i svejedno se žalimo na čisto biološku zbrku u tijelu od tog pomicanja sata. Medicina je objasnila već odavno da te igre sa satom utječu na ljudske cirkadijske ritmove i stvaraju mentalne i fizičke promjene.

Pomakneš sat i upadneš u "društveni jat lag"

Neki ljudi se uspijevaju priviknuti tim igrama s promjenom vremena, no neke studije pokazuju da se neki nikada ne priviknu i da te cikličke promjene računanja vremena ostavljaju trajni trag, odnosno postanu kronično stanje. I tako, pomakneš sat i upadneš u "društveni jat lag", pokušavaš održati stari ritam na štetu zdravlja. Pokušavaš ostati na visini zadatka u školi, na poslu, u obitelji, među prijateljima i tako ukrug, s tim da se pod pritiskom nikada ne naspavaš.

Društveni jat lag se povezuje s depresijom, kardiovaskularnim bolestima, pretilošću, no, iako se čak 84°% Evropljana izjasnilo za ukidanje tog pomicanja sata, mi smo i ove godine pomaknuli sat za zimsko računanje vremena. Na takozvano trajno vrijeme bez pomicanja sata su do sada prešli Egipat, Alžir, Brazil, Filipini, Faklandski otoci, Hong Kong, Indija, Indonezija, Island, Irak, Kina, Južnoafrička Republika, Kolumbija, Pakistan, Peru, i Rusija, a kada ćemo mi imati zadnje pomicanje sata to još nitko ne zna jer je EU to ostavila svima na volju.

Štednja energije je kriva što pomičemo sat

Još u starom Rimskom Carstvu mjerenje vremena je ovisilo o vremenu izlaska i zalaska sunca, jer se nastojalo iskoristiti što više dnevnog svjetla. Što je duži dan, kasnije palimo svjetiljke, dakle, štednja energije je kriva što pomičemo sat, točnije, toga se dosjetio Benjamin Franklin, američki predsjednik koji je 1918 godine u svom eseju "Ekonomski projekt za štednju svjetla" predložio ranije ustajanje, da bi se od zore koristila dnevna svjetlost i štedjelo na vosku za svijeća.

Drugi izvori kažu da je Njemačka 1916 godine prva pomaknula sat za ljetno računanje vremena, a radi štednje ugljena u tvornicama i kućanstvima, a ostale zemlje su je slijedile. I taman kad se praksa računanja ljetnog i zimskog vremena počela naapuštati u cijelom svijetu, naftna svjetska kriza 1970 godine ju je opet stavila u pogon i opet zbog uštede energije. Pomicanje sata uvelike utječe na poremećaje spavanja, zbog njega smo ujutro umorni, pospani, a navečer budni i teško zaspivamo.