Što je embolija

Što je embolija

Embolija u najkraćem prijevodu znači začepljenje

Iako se ao uzroci embolije mogu navesti i drugi uzročnici ili embolusi, kao mjehurić zraka, strano tijelo, kapljice masti ili tekućina, mikrobi, ipak su trombi ili krvni ugrušci najčešći embolusi. I moždani udar i srčani infarkt, kao i sve vrste tromboza uzrokuju embolusi, ali se nekako najčešće spominje embolija pluća koja nastaje kada krvnu ugrušak (zgusnuta krv) začepi plućnu arteriju. Embolusi mogu makro i mikro veličine, biti čvrsti, tekući i plinoviti, te unutarnji ili vanjski.

Plućna embolija može biti smrtonosna, ali brza reakcija i adekvatan tretman smanjuju rizik od smrtnog ishoda. Ako su bakterije uzroci embolije tada se to naziva septičkom embolijom. I grupice tumorskih stanica se mogu ponašati kao embolusi kada prodru u vene ili limfne žile. Krvni ugrušci se otkidaju pri naporu kod kašljanja, kihanja, pražnjenja crijeva ili pritiskom na pojedine mišiće, a na račvanju krvnih žila se znaju rasprsnuti u više komadića koji lete krvotokom poput "gelera" i uzrokuju višestruke embolije.

Embolija se klasificira prema vrsti embolusa

Embolusi mogu biti čvrsti, tekući, plinoviti, vanjski, unutarnji, makro i mikro veličine. Čvrsti embolusi su komadići zgusnute krvi (trombi) ili komadići tromba, djelići tkiva, grupice tumorskih stanica, tekući embolusi su komadići masti, a plinovite čine mjehurići zraka, ako dodamo bakterije, parazite i druga strana tijela dobivamo mnogo mogućih uzroka embolije. Embolija se klasificira prema vrsti embolusa, a najčešća je tromboembolija, srčane bolesti, hipertenzija nose rizik od infarkta ili moždanog udara, a žene i pretile osobe su sklonije emboliji pluća.

Masna embolija nastaje može biti prirodna ili endogena i nastaje kao posljedica nekih bolesti (dijabetes, hepatitis, pankreatitis, bolest srpastih stanica, itd. ) i posttraumatska nakon težih ozljeda, kao posljedica opeklina ili reakcija neka abortivna sredstva kod abortusa. Jatrogene embolije nastaju kao posljedice ili komplikacije kod nekih invazivnih pretraga. Kod ronilaca najčešće nastaju plinske embolije zbog nagle dekompresije. Emboliju može prouzročiti i plodna voda kod trudnica iako još nije jasno na koji način plodna voda dospijeva u krvotok majke.

Embolija se liječi farmakološki ili kirurški

Ovisno o težini, pogođenom organu i općem stanju bolesnika embolija se liječi farmakološki ili kirurški, ali je od životne važnosti započeti adekvatno liječenje čim se posumnja na emboliju. Velika većina tromboembolija se liječi antikoagulativnim lijekovima koji razrjeđuju krv i otapaju trombe, sprječavaju nastanak novih tromba, te tako sprječavaju nova začepljenja vena i arterija, antikoagulanse prepisuje hematolog, specijalist za krvne bolesti. Posebno veliki trombovi se obično uklanjaju kirurškim putem (embolektomija). iznimno kod plinske embolije se koriste barokomore.

Plućna embolija nastaje pokretanjem ugruška iz dubokog venskog sustava (bedrena vena ili iz zdjelice), tromb prođe kroz desnu srčanu klijetku i pretklijetku i eksplodira u plućima. Arterijske embolije se najčešće događaju u nogama i stopalima, ali ponekada dođu i do srca ili mozga (infarkt i moždani udar). Uzroka je mnogo, porast trombocita može dovesti do jačeg zgrušavanja krvi, uzrok mogu biti i neki lijekovi, sredstva za kontracepciju, stenoze koje treba pratiti te neke traume i ozljede.


Tagovi: