Srčani infarkt – uzrok, simptomi, liječenje

Srčani infarkt - uzrok, simptomi, liječenje

Srčani infarkt ili srčani udar (infarkt miokarda)

Srčani infarkt ili srčani udar je oštećenje stanica srčanog mišića, posljedica je začepljenja jedne ili više arterija koje opskrbljuju srce kisikom, te na daj način dolazi do smanjenja, odnosno prekida dotoka krvi u srčani mišić. Glavni uzroci nastanka infarkta mogu biti ateroskleroza arterija tj. suženje koronarnih arterija, zatim nakupljanje masnoća, kolesterola, hipertenzija, dijabetes, nedovoljna tjelesna aktivnost i pušenje, izloženost kroničnom stresu, hipertireoza, izrazito nizak krvni tlak i tumori, pretilost. Srčani infarkt više pogađa muškarce nego žene, osobe iznad 65 godina starosti, također je važan i nasljedni faktor.

Srčani udar može nastupiti i zbog grča koronarne arterije u kojem slučaju potpuno je spriječen dotok krvi do srčanog mišića. Infarkt srca vrlo je ozbiljno zdravstveno stanje, nosi opasnost od nagle smrti zbog srčanog zastoja, a najveći rizik je u prvim satima od nastanka infarkta. U slučaju sumnje na srčani udar, potrebno je što prije pozvati liječnika, a do liječničke pomoći bolesnik mora mirovati, ležati s povišenim uzglavljem ili u polusjedećem položaju.

Srčani infarkt - koji su simptomi?

Ne postoje sigurni znakovi prema kojima se sa sigurnošću može znati da je u pitanju srčani infarkt. Najčešći simptomi koji mogu upućivati na mogućnost nastanka srčanog infarkta su bol u u grudima ispod prsne kosti, koja se opisuje kao pritisak ili stezanje u tom dijelu tijela, a bol se može proširiti u lijevo (nešto rjeđe desno) rame i ruku, vrat, čeljust. Kod nekih bolesnika bol se javlja i u leđima i gornjem dijelu trbuha, bolesnik može osjećati nemir, imati suhoću usta, grčeve, malaksalost, simptomi mogu sličiti na probavne smetnje.

Koža bolesnika postaje blijeda i orošena je znojem, može sve biti popraćeno privremenim prekidom disanja, mučninom i povraćanjem, vrtoglavicom, gubitkom svijesti a može se pojaviti i kašalj. Kao što ne moraju svi navedeni simptomi biti prisutni, moguće je da kod nekih osoba nema izraženih bolova. Kada su prisutni i bolovi koji traju dulje od 20 minuta, u ruke, vrat, donju vilicu i zube donje vilice također i opće stanje bolesnika kada je u pitanju srčani infarkt, može biti jače poremećeno pa oboljeli osjeća opću slabost, može imati strah od bliske smrti.

Dijagnoza i liječenje kada nastupi srčani infarkt

Najvažnije upozorenje kod srčanog infarkta je da bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Također osoba ne smije niti hodati ili se naprezati. Kod sumnje na srčani infarkt potrebno je što prije pozvati hitnu pomoć odnosno bolesnika prevesti što prije u bolnicu. Ako se dogodi da je bolesnik izgubio svijest, treba provjeriti disanje i krvotok i po potrebi započeti s mjerama oživljavanja. Za bolesnike koji već boluju od nekih koronarnih bolesti potrebno je da se savjetuju sa liječnikom na koji način bi se moglo i što bi bilo najbolje eventualno uzeti od lijekova, obično će liječnici preporučiti onima koji su već prije imali srčane tegobe i uzimali ponekad nitroglicerin, da tako i u slučaju infarkta naprave (1-2 mlaza pod jezik) ili npr. oni kojima je propisan lijek Tinidil.

Takvi lijekovi snižavaju krvni tlak te je i zbog toga potrebno da bolesnik obavezno nikud se ne kreće jer može biti nestabilan na nogama. U dijagnostici se koristi elektrokardiogram (EKG), nalaz krvi (zbog test CK - kreatin kinaze) i visokoosjetljivi i specifični troponin T i troponin I. Za liječenje liječnici će propisati lijekove za smirenje boli, stabiliziranje rada srca, daje se kisik, lijekovi protiv ugrušaka. Nakon srčanog infarkta uz hitnu liječničku intervenciju obično je potrebna hospitalizacija bolesnika u trajanju od od 1 do 14 dana. Kod nekih bolesnika potrebno je izvršiti hitan kirurški zahvat. Srčani infarkt vrlo je rizično po život opasno stanje, i nakon njega važno je da bolesnik bude pod stalnom liječničkom kontrolom kako bi se smanjio rizik novog infarkta. Bolesnik se polako vraća u normalan život, uz liječničko praćenje i savjete u vezi režima ishrane, programa tjelovježbe i propisane medikacije.


Tagovi: