Čista priroda za čist organizam

Ljepota i zdravlje

Čista priroda za čist organizam

U današnje vrijeme uglavnom se više bavimo našim vanjskim izgledom nego cjelokupnim stanjem organizma. No vanjski je izgled samo odraz onoga što se zbiva u cijelom organizmu te bismo se zato trebali podjednako brinuti i o jednome i o drugome. Jedino tako naše će zdravlje biti optimalno. U tome nam može pomoći čišćenje organizma koje se provodi zimi i u proljeće.

Priroda nam daruje biljke koje učinkovito potiču rad organa važnih za izbacivanje otrova, a najbolje ih je uzimati navedenim redoslijedom i u kurama od dva do četiri tjedna. Između kura potrebno je napraviti stanku od jednog do dva tjedna.

Detoksikaciju cijelog organizma najbolje je započeti čišćenjem debelog crijeva, a u tome nam pomažu sjemenke lana i alga fukus. Detoksikacija se nastavlja uzimanjem korijena bijelog sljeza za čišćenje pluća, zatim čišćenjem bubrega, u čemu nam pomaže kopriva, i završava čišćenjem jetre i žuči uz pomoć čička, maslačka i artičoke.

Osim sušenih biljaka, u detoksikaciji organizma često se upotrebljava SIPF – francuski naziv za integralnu otopinu svježega ljekovitog bilja. Dobiva se tako da se biljka odmah nakon branja smrzava tekućim dušikom, melje i zatim odmrzava, prelije alkoholom i iscijedi. Tim načinom ostaju sačuvane neke ljekovite tvari koje bi se sušenjem izgubile.

Čišćenje debelog crijeva

Čišćenje debelog crijeva najbolje je provoditi u kasnu jesen ili početkom zime.

Kura sa sjemenkama lana i/ili SIPF-om fukusa potiče čišćenje debelog crijeva te je korisna protiv zatvora, celulita, pretilosti, usporenosti i lošeg rada bubrega. U jednoj kuri mogu se naizmjence uzimati lan i SIPF fukusa. Praktično je uzeti lan ujutro i navečer, a za vrijeme radnog vremena uzeti SIPF fukusa.

Lan (Linum usitatissimum)

Lan pripada najstarijim kultiviranim biljkama, a najviše se uzgaja u Argentini i Egiptu. Rijetko ga nalazimo kao samoniklu biljku. Ljekovite su zlatnožute ili smeđe sjemenke lana koje se ubiru tek kad su potpuno zrele.

Lanene sjemenke sadrže sluz koja povoljno utječe na probavu, ali i esencijalne masne kiseline koje su vrijedan dodatak prehrani. Sluz se iz lana izlučuje namakanjem cijelih ili mljevenih sjemenki u mlakoj vodi.

Sluz lana djeluje laksativno i regulira probavu, a uzimanje lana posebno je korisno jer ne izaziva naviku niti oštećenje crijeva.

Laneno ulje sadrži od 40 do 60 posto α-linolenske kiseline (omega-3), od 16 do 25 posto linolne kiseline, od 14 do 16 posto oleinske kiseline i od 10 do 15 posto palmitinske kiseline. Kako ulje sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, lako oksidira i time postaje štetno za zdravlje. Zato je poželjno odmah upotrijebiti svježe samljevene sjemenke lana (npr. u mlinu za kavu) ili netom otvoreno ulje koje treba čuvati u hladnjaku i brzo potrošiti.

Upotreba

Od 2 do 3 jušne žlice cijelih ili mljevenih sjemenki smeđeg lana namočiti u od 5 do 7 dl mlake vode i ostaviti sat vremena da puste sluz. Raspodijeliti u manje doze i piti tijekom dana zajedno s razmočenim sjemenkama lana. Piti četiri tjedna, a za četverotjednu kuru potrebno je oko 1 kg sjemenki smeđeg lana.

Fukus (Fucus serratus i Fucus vesiculosus)

Fukus je naziv za dvije vrste algi roda Fucus koje su podrijetlom iz hladnijih mora sjeverne Zemljine polutke. Te alge sadrže polisaharide i alginsku kiselinu te velike količine oligoelemenata poput joda.

Osim za poticanje rada crijeva, fukus pomaže u mršavljenju i uklanjanju celulita. No s fukusom treba oprezno. Naime, ne smiju ga uzimati osobe koje pate od hipertireoze i krvarenja u probavnom sustavu, a kod nekih hipotireoza može izazvati pad hormona štitnjače.

Iako se fukus može pripremati kao infuz (čaj), dobiva se napitak izrazito neugodnog i snažnog okusa i mirisa pa je bolje uzimati SIPF fukusa.

Upotreba

U čaši vode otopiti 1 čajnu žličicu SIPF fukusa. Piti netom prije obroka 2 puta na dan tijekom mjesec dana.

Čišćenje pluća

Pluća je idealno čistiti zimi, ali i tijekom cijele godine. U programu detoksikacije cijelog organizma pluća treba čistiti nakon čišćenja debelog crijeva.

Čišćenje pluća korisno je osobama koje su prestale pušiti, astmatičarima u neaktivnoj fazi bolesti, kod blažih oblika opstruktivne plućne bolesti te djeci i odraslima s čestim bronhitisima.

Bijeli sljez (Althea officinalis)

Bijeli sljez je biljka koja potječe iz Azije od kuda je prenesen u Europu, Aziju i Sjevernu Ameriku.

Cijela biljka sadrži sluzi, a najljekovitiji je upravo korijen. Zanimljivo je da se u prošlosti zbog sličnoga izgleda korijen sljeza znao fatalno zamijeniti za velebilje (Atropa belladona) koje sadrži otrovne alkaloide. No ukloni li se površinski sloj korijena sljeza, vidljiva je njegova bijela boja, a time je uklonjena i mogućnost zamjene s velebiljem te omogućena brža maceracija korijena sljeza u vodi i izlučivanje ljekovite sluzi. Osim sluzi, sljez sadrži razgranat polisaharid (od D-galaktoze, L-ramnoze, D-glukuronske i D-galakturonske kiseline) te heterozide flavonoida poput hipoletina i fenolske kiseline.

Macerat korijena sljeza najbolje je pripremati u mlakoj vodi. U literaturi se opisuje i priprema dekokta korijena bijelog sljeza, no s povećanjem temperature vode povećava se izlučivanje polisaharida te se dobiva pripravak siromašniji ljekovitom sluzi.

Upotreba

Od 3 do 4 jušne žlice korijena bijelog sljeza namočiti u 6 dl mlake vode. Ostaviti 2 sata, procijediti i piti tijekom dana. Kura traje od 2 do 4 tjedna, a za četverotjednu kuru potrebno je oko 700 g korijena bijelog sljeza.

Čišćenje bubrega

Idealno je bubrege čistiti u kasnu zimu ili vrlo rano proljeće, ali i tijekom godine. Bubrezi se u programu detoksikacije cijelog organizma trebaju čistiti nakon čišćenja debelog crijeva i pluća.

Čišćenje bubrega korisno je osobama sklonima jakom umoru, onima s čestim urogenitalnim infekcijama i izraženim podočnjacima, osobama koje su sklone edemima, imaju problema s povišenim krvnim tlakom, anemijom, gihtom, reumatoidnim artritisom i osteoartritisom. Vrlo je korisno kod stanjene kose i kože te krhkih noktiju.

Kopriva (Urtica dioica)

Kopriva je biljka koja uspijeva po cijelom svijetu, osim u područjima tropske i hladne klime. To je trajna zeljasta biljka koja može narasti više jednog metra, a cijeli nadzemni dio obrastao je žarnim dlakama.

Žarne dlake sadrže mravlju kiselinu te acetilkolin, histamin, serotonin i leukotriene. Listovi sadrže vitamine, klorofil, flavonoide i tanine, a bogati su i mineralima poput željeza, silicija i kalija. Zbog kalija, kopriva djeluje blago diuretički, a zbog željeza preporučuje se protiv anemije.

Uz stabljiku i listove, ljekovit je i korijen koprive, koji se upotrebljava kao diuretik te kod problema s mokraćnim mjehurom i prostatom.

Kopriva je prilično sigurna biljka u fitoterapiji, no treba pripaziti kod bubrežnih kamenaca i smanjene funkcije bubrega. Također treba naglasiti da su sjemenke koprive otrovne.

Upotreba

Za dobivanje infuza potrebno je 2 jušne žlice lista koprive preliti sa 2,5 dl kipuće vode, ostaviti 10 minuta pa procijediti. Piti toplo od 2 do 3 puta na dan između obroka. Dnevna doza je od 4 do 6 jušnih žlica, a kura traje od 3 do 4 tjedna. Za četverotjednu kuru potrebno je oko 500 g koprive.

Osim infuza koprive, može se upotrijebiti i SIPF koprive tako da se 1 čajna žličica SIPF-a otopi u čaši mlake vode. Pije se između obroka od 2 do 3 puta na dan tijekom od 3 do 4 tjedna.

Čišćenje jetre i žuči

Jetru i žuč najbolje je čistiti u rano proljeće, ali po potrebi mogu se čistiti tijekom cijele godine. Optimalno je jetru čistiti nakon čišćenja bubrega. Čišćenje jetre preporučljivo je osobama sklonim alergijama, koje imaju povišen kolesterol i trigliceride, nakon kura lijekova i nezdravih faza života, kod proljetnog umora, raznih tipova kožnih tegoba i bolesti, loše probave te osjećaja nadutosti nakon jela.

Čičak (Arctium lappa)

Čičak potječe iz Europe odakle je prenesen u Sjevernu Ameriku i Aziju. To je dvogodišnja biljka visoka do 1,5 metar s velikim listovima i korijenom dugačkim čak do 60 centimetara. Upravo se razgranjen i sočan korijen upotrebljava u fitoterapiji, dok se list ne smatra ljekovitim.

Korijen sadrži 50 posto inulina i od 2 do 3 posto fenolnih kiselina, a bogat je i višestruko nezasićenim spojevima poput arktinona, arktinala i lapafena. Čičak se tradicionalno koristi kod kožnih problema, posebno kod upala kože jer djeluje protiv gram pozitivnih bakterija poput stafilokoka. Osim toga, korijen čička djeluje koleretično i snizuje šećer u krvi. Navodno je korijen čička izliječio engleskog kralja Henrika III. od sifilisa. Korijen čička koristan je u prehrani jer sadrži inulin, dijetalno vlakno koje omogućuje normalno funkcioniranje crijevne probave. Japanci jedu jelo nazvano “gobo”, što je korijen čička kuhan u vodi.

Ipak, s upotrebom čička trebaju pripaziti osobe s alergijom na biljke iz porodice Asteraceae, kojima pripada i čičak.

Maslačak (Taraxacum officinale)

Maslačak je trajna zeljasta biljka koja pri dnu stabljike ima rozetu listova, a na vrhu nosi zlatnožuti cvat. Plodovi na sebi imaju čuperak dlaka i rasprostranjuju se vjetrom. Maslačak je rasprostranjen po cijeloj sjevernoj polutci, a ljekovita je cijela biljka.

Korijen je bogat kalijem, u proljeće sadrži više fruktoze, a na jesen više inulina. Biljka ima gorak okus koji potječe od seskviterpenskih laktona. Izvrstan je kod tegoba s jetrom, žuči i probavom te kod slabog teka. Maslačak je uglavnom sigurna biljka, ali ne smiju ga uzimati osobe sa žučnim kamencima i opstrukcijom žučnih vodova. Treba ga izbjegavati kod terapije litijem i povišenog bilirubina u krvi. Maslačak se koristi u prehrani.

Mladi listovi ubrani u proljeće mogu se pripremati svježi na salatu ili kuhati kao ukusan i zdrav dodatak mnogim jelima.

Artičoka (Cynara scolimus)

Artičoka je do 2 metra visoka i snažna biljka s listovima dugim do 70 centimetara s velikim ljubičastim cvjetnim glavicama. Artičoka potječe iz Sredozemlja, a uzgaja se zbog jestivoga mesnatoga dna cvata te ljekovitih listova.

Ljekoviti spojevi u listovima brzo se enzimski razgrađuju te ih je potrebno brzo sušiti ili se od njih izrađuje SIPF pripravak. Artičoka sadrži fenolne kiseline i njihove estere te hidroksialkohole, seskviterpenske laktone i flavonoide. Djelatne tvari iz listova artičoke imaju koleretično djelovanje te smanjuju razinu kolesterola u krvi. Artičoka pojačava izlučivanje žuči što olakšava probavu masti i ulja i smanjuje iritaciju crijeva i dvanaesnika. Osim toga, artičoka djeluje diuretično i laksativno.

Artičoku ne smiju uzimati osobe s opstrukcijom žučnih vodova. Osobe s alergijom na biljke iz porodice Asteraceae mogu dobiti alergijsku reakciju na ovu biljku.

Upotreba

Izrađuje se dekokt korijena čička ili korijena maslačka ili njihova smjesa. Potrebno je 10 minuta kuhati od 1 do 2 jušne žlice biljne droge u 2,5 dl vode. Procijediti i piti svježe pola sata prije obroka od 2 do 3puta na dan. Kura traje od 3 do 4 tjedna. Korijen čička ima pomalo neugodan okus (slatkasto-zemljast), ali mnogi se brzo naviknu, a nekima taj dekokt čak postane ukusan. Za četverotjednu kuru potrebno je oko 2 kg korijena čička.

Za čišćenje jetre i žuči može se upotrijebiti SIPF artičoke ili SIPF čička ili smjesa oboje. Uzima se 1 čajna žličica u pola čaše vode pola sata prije jela od 2 do 3 puta na dan. Kura traje od 3 do 4 tjedna.

Dojilje ne trebaju uzimati artičoku jer mlijeku daje gorak okus.

Detoksikaciju cijelog organizma poželjno je provesti jedanput godišnje. Ako to nije moguće, velik doprinos zdravlju je čišćenje bubrega i jetre, što je najbolje učiniti upravo u proljeće. Detoksikacija organizma učinkovitija je uz povećano kretanje, pogotovo na svježem zraku te uz unos svježeg voća i povrća. Stoga je mudro iskoristiti blagodat toplijih dana te obilje voća i povrća koje nam proljeće donosi.

Tagovi: