Akutni respiratorni distres sindrom – uzrok, simptomi, liječenje

Što uzrokuje akutni respiratorni distres sindrom

Akutni respiratorni distres sindrom se posljednjih godina pojavljuje češće zbog zaraze COVID-19, ali nije ni rijetkost da se pojavi kod teško oboljelih osoba kod kojih se bolesti brzo šire. Smrtnost kod ovog sindroma je veoma velika.

Postotak smrtnosti će se povećati i kod osoba koje imaju više bolesti, a povećati će se i kod starijih osoba. Potrebno je znati i da su u puno većem riziku i osobe koje prekomjerno unose alkohol.

Akutni respiratorni distres sindrom može nastati i kod osoba koje su imale potpuno zdrava pluća, a nastaje tako da pluća ili upala dovodi do puštanja citokina i ostalih stvari koje uzrokuju upalni proces. Ovim postupkom dolazimo do krajnje točke gdje se aktiviraju trombociti.

Ovakav proces šteti kapilarama i alveolama i razbija njihove barijere. Kod razbijanja barijera dolazi do preplavljivanja dišnog prostora. U tom procesu dolazi do razvoja plućne hipertenzije, a najčešće se to sve događa u donjem dijelu pluća te se zbog toga kod osobe razviju teški simptomi.

Simptomi koje uzrokuje akutni respiratorni distres sindrom

Kada se akutni respiratorni distres sindrom otkrije te se počne širiti, simptomi bolesti uglavnom nastaju unutar jednog do dva dana. Prvobitno možemo osjetiti zadah te otežano disanje. Moramo napraviti kliničku sliku koja ovisi o tome da li se radi o primarnom ili sekundarnom sindromu.

Neki od najčešćih simptoma za koje je zaslužan akutni respiratorni distres sindrom su:

– otežano te ubrzano disanje
– Mijenjanje boje sluznice zbog kisika u krvi
– jako veliki broj otkucaja srca

– iskašljavanje pjene ili krvi
– veoma niski krvni tlak

Kada se ovaj sindrom pojavi vaš liječnik vas može preslušatiuzpomoćstetoskopa te čuti zvukove hroptanja i pucketanja u plućima. Ovo je prvi korak kod pregleda te nakon njega slijedi mjerenje razine kisika u krvi, analizira se plin arterijske krvi te se obavezno mora napraviti rendgen prsnog koša. Koža može poprimiti plavu boju te može piti pjegava.

Najteži simptomi koji se mogu pojaviti kod ovog sindroma su otkazivanje mozga i srca zbog čega kod sumnje na pojavu sindroma moramo brzo reagirati.

Kako se liječi akutni respiratorni distres sindrom

Pošto je akutni respiratorni distres sindrom veoma teška bolest, osobe kod kojih se sumnja u pojavu liječe se u intenzivnim jedinicama skrbi i uglavnom moraju biti spojene na ventilator. Može se liječiti i davanjem kisika putem maske no nekada takva terapija ne riješi probleme dok spajanje osobe na ventilator može biti i presudno za spašavanje života.

Ventilator kojeg smo spomenuli donosi kisik kroz cijev koja je smještena u ustima ili nosu osobe do njene krvi te tako pospješuje opskrbu kisikom. Ovakvo liječenje omogućava održavanje malih dišnih puteva te je zaslužno i da pluća ne primaju prevelike količine kisika što ih oštećuje te pogoršava stanje.

Postoje dvije vrste ventilacije a to su mehanička i invazivna. Mehanička ventilacija može oštetiti pluća pa se zato kod neuspjelog pokušaja liječenja s istom koristi invazivna ventilacija.

Akutni respiratorni distres sindrom se liječi tako da se bolesnicima kroz infuziju daju hrana te voda, a nekada je potrebna i upotreba antibiotika koji sprječavaju infekcije.

Osobe koje se duže liječe sa ventilatorima mogu biti podležne ožiljcima na plućima, ali se to stanje može i popraviti.