Zašto su sagrađeni suhozidi

Što i zašto su sagrađeni suhozidi?

Suhozid je tradicionalna građevina izgrađenima bez ikakvog vezivnog materijala, poput betona ili žbuke, odnosno bez upotrebe morta. Umjesto toga, koristio se isključivo prirodni kamen uz upotrebu ruku. Suhozidi su najčešće prisutni u mediteranskom području, posebno na hrvatskim otocima i priobalju. Kroz stoljeća, njihova funkcija bila je višestruka. Služili su za omeđivanje posjeda, zaštitu poljoprivrednih površina od vjetra i erozije, te kao sklonište za male životinje. No, zašto su sagrađeni suhozidi? Izgrađeni su primarno zbog potrebe da se iz stjenovitih i škrtih krajobraza ukloni kamen kako bi se omogućila obrada tla, a istovremeno da se taj kamen iskoristi za izgradnju korisnih struktura. Zašto su sagrađeni suhozidi? Zato jer su bili najpraktičniji način kako istovremeno očistiti tlo za sadnju i izgraditi granice, skloništa i zaštitu od prirodnih nepogoda. Njihova gradnja ujedno je omogućila organizaciju prostora odnosno parcelaciju zemljišta, izgradnju terasa na padinama te zaštitu nasada od jakih vjetrova koji često pušu u priobalnim krajevima.

Kako se gradi i zašto su sagrađeni suhozidi?

Kako se gradi suhozid? Prvo se prikuplja kamen s okolnog terena, i to nerijetko upravo onaj koji bi smetao poljoprivrednim aktivnostima. Kamenje se potom pažljivo slaže, od većih komada u temelju do manjih na vrhu, kako bi struktura bila stabilna i izdržljiva. Kod gradnje suhozida nema cementa, već sve drži zakon gravitacije i preciznost ljudske ruke. Jedna od ključnih funkcija suhozida bila je omogućiti održivu poljoprivredu na krškom tlu, gdje su uvjeti za uzgoj bili iznimno zahtjevni. Kako bi se stvorile obradive površine, seljaci su morali ukloniti višak kamenja iz tla. No, umjesto da ga odbace, iskoristili su ga za izgradnju suhozida koji su potom služili kao granice između parcela, ali i kao potpore na terasama gdje se sadila loza, maslina, smokva i drugo mediteransko bilje. Zašto su sagrađeni suhozidi? Zbog toga što su predstavljali idealno rješenje za maksimizaciju obradive površine i istovremenu zaštitu usjeva od vanjskih utjecaja. Dodatni razlog zašto su sagrađeni suhozidi je što imaju ekološki značaj. Svojom poroznom strukturom omogućavali su odvodnju viška vode, ali i zadržavanje vlage u sušnim razdobljima. U njihovim pukotinama razvijao se specifičan mikroekosustav za kukce, gmazove i male sisavce, ali i prostor u kojem su uspijevale autohtone biljne vrste.

Razlog zašto su sagrađeni suhozidi

Osim što su suhozidi prisutni u drugim mediteranskim zemljama, poput Španjolske, Italije, Francuske, Grčke i Cipra, ujedno se mogu pronaći brojni primjer i kod nas u Hrvatskoj. Suhozidi su prisutni diljem Dalmacije, Kvarnera i Istre, te se mogu pronaći na brojnim otocima na Jadranskom moru. Razlog zašto su sagrađeni suhozidi je zbog raznih svrhe upotrebe. Osim što su se koristili kao zidovi i ograda oranica i pašnjaka, ujedno su se koristili u gradnji bunara, kao i puteva poput na primjer Premuževićeve staze. Također, razlog zašto su sagrađeni suhozidi je kako bi pružili sklonište raznim životinjama i biljkama, kao što su žaba, gušteri, pčele i brojne vrste kukaca. Suhozid je ponajprije u prosincu 2016. godine dobilo trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro u Republici Hrvatskoj. Potom je krajem studenog 2018. godine bio stavljen na UNESCO-ov popis za nematerijalnu kulturnu baštinu. Na ovaj način je zaštićena kultna vještina zidanja u suho, odnosno umijeće suhozidne gradnje.