Osmero zastupnika se tijekom jeseni nijednom nije javilo za riječ u saboru

Aktivnost zastupnika u jesenskom zasjedanju Hrvatskog sabora

Tijekom 40-ak dana jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora, koje je završilo sredinom prosinca, zabilježene su značajne razlike u aktivnosti zastupnika. Dok je određeni broj zastupnika bio izrazito aktivan, s druge strane, neki od njih su se za riječ javili vrlo rijetko ili čak nimalo. Podaci pokazuju da se oko 40 zastupnika javilo za riječ deset ili manje puta, a osmero zastupnika nije se javilo niti jednom.

Nasuprot tome, deset zastupnika je u sabornici govorilo sto i više puta, što ukazuje na njihovu visoku razinu angažmana i uključenosti u parlamentarne rasprave.Među najaktivnijim zastupnicima istaknule su se tri zastupnice koje su zauzele vrh ljestvice po broju javljanja. One su svojim angažmanom i učestalim govorima doprinijele dinamici rasprava i obradi različitih tematika koje su se našle na dnevnom redu. Pored navedenih, neki zastupnici su bili vrlo blizu brojke od sto javljanja, što pokazuje da je zanimanje za rasprave bilo široko raspoređeno među različitim političkim opcijama i pojedincima.

Analiza govora i replika u sabornici

Analiza govora zastupnika otkriva da se velik dio njihovih obraćanja u sabornici sastojao od replika, odgovora na replike i prijava povrede Poslovnika.

Ovakva struktura govora sugerira da su parlamentarne rasprave često bile usmjerene na interakciju i izmjenu mišljenja među zastupnicima, a manje na iznošenje samostalnih izlaganja ili predstavljanje novih inicijativa. Replike su činile gotovo 70 posto svih govora, a brojne prijave povrede Poslovnika često su bile rezultat običnog repliciranja, što je dovodilo do opomena od strane predsjedavajućeg.Posebno je zanimljiva analiza govora tri najaktivnije zastupnice, koje su se učestalo koristile kratkim formama obraćanja poput replika i prijava povrede Poslovnika. Njihova aktivnost pokazuje kako su angažirane u praćenju rasprava i spremne na brzu reakciju i dijalog s kolegama zastupnicima.

Razlike u načinu korištenja ovih kratkih formi među zastupnicama ukazuju na različite stilove komunikacije i strategije sudjelovanja u parlamentarnom procesu.Ukupno gledajući, dostupni podaci o broju javljanja zastupnika pružaju uvid u različite razine aktivnosti unutar Hrvatskog sabora. Iako su neki zastupnici bili izrazito aktivni, postoji i značajan broj onih koji su se rjeđe javljali za riječ ili su ostali potpuno pasivni. Ovo ukazuje na potrebu za daljnjom analizom uzroka takve raspodjele aktivnosti te na mogućnost poboljšanja participacije i efikasnosti rada Hrvatskog sabora.