Što je šok i kako do njega dolazi

Što je šok i kako do njega dolazi

Kakvo je stanje šok

Šok je stanje kada organi i tkiva tijela ne dobivaju dovoljno kisika i hranjivih tvari za normalno funkcioniranje. To je kritično zdravstveno stanje koje, ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnih komplikacija pa čak i smrti. Postoji nekoliko različitih vrsta šoka te različitih uzroka kako do njega dolazi. Kardiogeni -uzrokovan smanjenom funkcijom srca, hipovolemični - uzrokovan gubitkom velike količine krvi ili tekućine, anafilaktički - uzrokovan alergijskom reakcijom, septički - uzrokovan teškom infekcijom, neurogeni - uzrokovan oštećenjem živčanog sustava, toksični - uzrokovan toksičnim tvarima. Uobičajeni uzroci šoka uključuju krvarenje, ozljede, velike opekline, infekcije i reakcije na lijekove. Šok može nastati kada srce ne može pumpati dovoljno krvi, kada se krvni tlak naglo smanji ili kada se kapilare prošire, što dovodi do smanjenja krvnog tlaka i smanjenog protoka krvi u organima. Ako se sumnja na stanje šoka, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se rano započelo liječenje i smanjio rizik od komplikacija.

Šok - vrste i simptomi

U medicini, šok se često naziva kardiovaskularnim kolapsom ili akutnim kardiovaskularnim zatajivanjem, budući da se radi o stanju u kojem srce i krvne žile ne uspijevaju održavati adekvatan protok krvi i kisika u vitalne organe tijela. Također, u zavisnosti od uzroka, šok se može nazivati i hipovolemički, anafilaktički, septički, neurogeni, kardiogeni i toksični. Važno je prepoznati vrstu šoka kako bi se primijenio odgovarajući tretman. Simptomi šoka mogu varirati ovisno o uzroku i težini stanja. Simptomi šoka općenito uključuju smanjenje krvnog tlaka kao jedan od najčešćih simptoma. Može doći do pada sistoličkog tlaka ispod 90 mmHg. Zatim brzi puls, tada tijelo pokušava kompenzirati smanjeni dotok krvi kroz ubrzanje rada srca. Prisutno je povećano disanje: Tijelo pokušava povećati kisik u tijelu povećavanjem disanja. Koža postaje blijeda zbog smanjenog protoka krvi kroz kožu. Smanjeni protok krvi kroz kožu također može dovesti do hladnog znojenja. Smanjen protok krvi u mozak može dovesti do zbunjenosti i nemira. U slučaju hipovolemičkog šoka, može doći do smanjenja količine urina koji se izlučuje. U nekim slučajevima, može doći do mučnine i povraćanja. U težim slučajevima, može doći do gubitka svijesti. Simptomi šoka su ozbiljni i zahtijevaju hitno medicinsko liječenje. Ako primijetite ove simptome kod sebe ili nekoga drugoga, trebali biste potražiti medicinsku pomoć odmah.

Šok - pomoć, hitnost, liječenje

Ako primijetite da netko ima simptome šoka, potrebno je hitno reagirati i pozvati hitnu medicinsku pomoć. Međutim, dok se ne stigne medicinska pomoć, možete poduzeti nekoliko mjera kako biste pomogli osobi u stanju šoka. Osoba u stanju šoka može biti zbunjena i preplašena, pa je važno smiriti je i pomoći joj da se opusti. Ako je osoba u mogućnosti, pokušajte podići njezine noge oko 30 cm iznad razine srca, kako bi se povećao protok krvi u tijelu. Potrebno je održati normalnu tjelesnu temperaturu: Pazite da osoba ne postane previše hladna ili vruća, jer to može pogoršati stanje. Pazite da osoba slobodno diše i da joj nije otežano disanje. Ne davati hrane ili pića: Osoba u stanju šoka može biti izgubljena ili nesvjesna, stoga je važno ne davati joj hranu ili piće. Ako je moguće, provjeravajte puls i disanje osobe i pružajte prvu pomoć ako je potrebno. Ne ostavljati osobu samu: Osoba u stanju šoka treba stalnu medicinsku pomoć i pratnju, stoga ju nikada ne ostavljajte samu. Važno je zapamtiti da šok može biti ozbiljno stanje koje zahtijeva hitno medicinsko liječenje.

Liječenje šoka ovisi o uzroku šoka i težini stanja. U općem slučaju, liječnici će pokušati obnoviti cirkulaciju krvi i krvni tlak kako bi se organi i tkiva tijela mogli normalno funkcionirati. Ako je šok uzrokovan gubitkom tekućine, kao što je u slučaju dehidracije ili krvarenja, liječnici će pokušati nadoknaditi tekućinu intravenoznom infuzijom. U nekim slučajevima, liječnici mogu koristiti lijekove za povećanje krvnog tlaka i ublažavanje drugih simptoma šoka. Ako osoba ima problema s disanjem, liječnici će joj dati kisik kako bi pomogli u normaliziranju disanja i smanjenju opterećenja srca. U težim slučajevima, kada srce prestane raditi, liječnici mogu primijeniti CPR kako bi održali dotok kisika u vitalne organe i tkiva. U nekim slučajevima, kao što je krvarenje u trbušnu šupljinu, može biti potrebna hitna operacija. U nekim slučajevima, liječenje šoka može biti dugotrajno i složeno, posebno ako je do šoka došlo zbog ozbiljnih ozljeda ili bolesti. Zato je važno pravovremeno prepoznati simptome šoka i odmah potražiti medicinsku pomoć.


Tagovi: