Što je placebo

Što je placebo

Što je placebo

Riječ placebo potječe iz latinskog izraza "placebo domine" što znači "učinit ću ono što mi je gospodar naredio". U srednjem vijeku, ovaj izraz se koristio za opisivanje obreda u kojem su svećenici pjevali psalme kako bi umirili bolesne pacijente. Danas se značenje placeba obično koristi kao kontrolna skupina u kliničkim ispitivanjima kako bi se utvrdilo da li novi tretmani ili lijekovi djeluju bolje od lažnih tretmana. Kod placeba je neobično jer se smatra da je to lažni tretman, lijek ili terapija koja se koristi u kliničkim istraživanjima kao kontrolna skupina. To znači da pacijenti u jednoj skupini primaju stvarni tretman, dok pacijenti u drugoj skupini primaju tretman placeba, koji izgleda identično kao pravi tretman, ali ne sadrži aktivne sastojke. Cilj placeba je utvrditi jesu li učinci liječenja stvarni ili samo plod mašte pacijenta, odnosno slučajnost. Također se može koristiti u terapiji kao sredstvo koje poboljšava simptome, iako nema stvarni farmakološki učinak. Kada se koristi u kliničkim studijama, važan je jer omogućava istraživačima da procijene stvarne učinke liječenja, budući da može postojati psihološki učinak ili učinak očekivanja kod pacijenata koji primaju pravi tretman. Međutim, učinak placeba se nikada ne bi smio koristiti na štetu pacijenta i uvijek bi se trebalo osigurati da pacijenti koji ga primaju dobiju najbolju dostupnu skrb i liječenje.

Placebo i etika

Korištenje placebo tretmana u kliničkim studijama mora biti provjereno od strane etičkog odbora prije nego što se studija može provesti, jer se u nekim situacijama može smatrati etički neprihvatljivim. U etičkom smislu, primjena placeba može biti prihvatljiva samo u slučajevima kada je neophodna za provođenje kliničke studije ili kada ne postoje poznati i učinkoviti tretmani za neko stanje. U tim slučajevima, pacijenti koji ga primaju moraju biti informirani o tome da mogu primiti lažni tretman umjesto aktivnog tretmana, a istovremeno im se mora pružiti najbolja moguća skrb kako bi se smanjile štete i rizici. Međutim, korištenje placeba u svrhu liječenja pacijenata koji imaju stvarne zdravstvene probleme može se smatrati etički neprihvatljivim, jer može dovesti do propuštanja pravog liječenja, što može ugroziti zdravlje pacijenta. U takvim situacijama, pravovremeno i učinkovito liječenje treba biti prioritet.

Odluka o korištenju placebo tretmana u kliničkim studijama donosi se na temelju procjene rizika i koristi, a u skladu s etičkim smjernicama i zakonima koji reguliraju klinička ispitivanja. Odluka se obično donosi od strane neovisnog etičkog odbora, koji se sastoji od stručnjaka iz različitih područja, kao što su medicina, etika, pravo i statistika. Etički odbor procjenjuje prednosti i rizike korištenja tretmana u određenoj kliničkoj studiji i uzima u obzir različite faktore, kao što su dostupnost alternativnih tretmana, težinu bolesti, očekivane učinke tretmana i rizike od izostanka tretmana. Odluka se donosi u svrhu zaštite prava i sigurnosti pacijenata i kako bi se osiguralo da su kliničke studije etički prihvatljive i znanstveno valjane. U svakom slučaju, odluka o korištenju placeba mora biti u skladu s najvišim standardima etike i pravilima kliničkih ispitivanja kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit pacijenata.

Placebo efekt i primjeri placeba

Placebo efekt je pojava u kojoj se pacijenti poboljšavaju nakon primanja lažnog ili neaktivnog tretmana koji nemaju nikakvo farmakološko djelovanje na njihovo stanje. Ovaj učinak se pripisuje očekivanjima i vjerovanjima pacijenata u učinkovitost tretmana, a ne samom tretmanu. Ova efekt se često opaža u kliničkim studijama kada se tretman placeba koristi kao kontrolni tretman za testiranje djelotvornosti novih lijekova ili tretmana. Pacijenti koji primaju ovaj tretman mogu doživjeti značajne poboljšanja u simptomima bolesti, iako tretman sam po sebi nema nikakav stvarni terapeutski učinak. Ovaj fenomen je povezan s aktivacijom različitih mehanizama u mozgu, uključujući oslobađanje endorfina, dopamina i drugih neurotransmitera. Efekt može biti uzrokovan i drugim faktorima, poput pažnje i brige koju pacijenti dobivaju od zdravstvenih radnika, povjerenja u medicinski sustav i sugestibilnosti pacijenata. Iako navedeni efekt nije stvarni medicinski tretman, može imati korisne učinke u nekim slučajevima, poput ublažavanja simptoma blagih oblika bolesti. Međutim, u težim slučajevima bolesti, ovakav tretman ne može zamijeniti stvarne medicinske tretmane koji su potrebni za učinkovito liječenje.

Postoji nekoliko primjera placeba koji su postali poznati u medicini i znanstvenoj zajednici. U jednoj kliničkoj studiji, ispitanici su primili tretman tzv. placeba za ublažavanje boli. Unatoč tome, 35% ispitanika je izvijestilo o značajnom smanjenju boli. Homeopatski tretmani su poznati po tome što sadrže malu količinu aktivnog sastojka. Međutim, u nekim slučajevima, homeopatski tretmani sadrže samo vodu, što bi zapravo bilo tretman placeba. Istraživanja su pokazala da pacijenti često doživljavaju poboljšanje nakon uzimanja homeopatskih tretmana, unatoč činjenici da ne sadrže aktivne sastojke. Istraživanja su pokazala da čak i pacijenti koji primaju predmetni tretman za depresiju mogu osjetiti poboljšanje simptoma. U jednom istraživanju pacijenti su primili injekcije soli umjesto lijekova protiv boli. Unatoč tome, mnogi su izvijestili o smanjenju boli. U nekoliko istraživanja, pacijenti su primili lažnu operaciju umjesto stvarne operacije koljena. Unatoč tome, mnogi su izvijestili o smanjenju boli i poboljšanju funkcije koljena nakon operacije. Važno je napomenuti da placebo tretman ne bi smio zamijeniti stvarne medicinske tretmane koji su potrebni za učinkovito liječenje ozbiljnih bolesti.


Tagovi: