Moćni prirodni eliksiri – bobičasto voće

Ljepota i zdravlje

bobičasto voće

Antocijani su biljni pigmenti iz skupine flavonoida koji voću i povrću daju tamnomodru, gotovo crnu boju. Prva asocijacija na tamne plodove je bobičasto voće čije je vrijeme sazrijevanja u našem podneblju upravo u ljeto, od sredine lipnja pa sve do kraja rujna.

Najviše antocijana imaju crni ribiz, kupina, acai bobice, borovnica, aronija, crni dud (murva), bobice bazge (Sambucus nigra), crno grožđe, ali i šljive, crne smokve, višnje, trešnje, brusnice, cikla, ljubičasti luk, ljubičasto zelje, patlidžan, radić i modroljubičastozelene alge. U nekim dijelovima Amerike uzgaja se ljubičasti krumpir i ljubičasta mrkva.

Priroda se pobrinula da se taj dragocjeni pigment nađe u plodovima koji su široko rasprostranjeni diljem svijeta. Bobice uspijevaju čak u ekstremnim klimatskim uvjetima, teško dostupnim krajevima i netaknutoj prirodi, dijelom zahvaljujući i pigmentima koje sadrže, a koji su ujedno imunološki sustav biljke. Prirodna je zakonitost za sav živi svijet da upravo najzahtjevniji životni uvjeti traže najveću otpornost i prilagodbu, pa samo najizdržljiviji opstaju, a dokaz tome su upravo sitne bobice koje uspijevaju od prašuma Amazone (acai bobice) do okrutne sibirske klime (sibirska aronija), pa do Tibeta i Himalaja gdje na velikoj nadmorskoj visini i isto tako niskim temperaturama uspijevaju goji bobice (himalajsko drvo života).


Bobice za zdravlje

Zajedničko je svim tim tamno obojenim plodovima da obiluju tvarima s najvećom hranjivom vrijednosti, vitaminima, mineralima, mikroelementima, organskim kiselinama, aminokiselinama, fitosterolima i dijetalnim vlaknima, što im s pravom daje epitet “superhrane” te je taj naziv već prihvaćen u znanstvenim krugovima.

Najzastupljeniji vitamini u svježim bobičastim plodovima su: vitamin C, provitamin A (beta karoten) i vitamini B skupine, a od minerala kalij, natrij, magnezij, kalcij, željezo, bakar, cink i mangan.

Bobičasto voće sadrži vitamine i minerale nužne za sazrijevanje stanica krvi, osobito eritrocita, što je važno za održavanje normalne krvne slike i prevenciju slabokrvnosti (anemije).

Vitaminsko-mineralna karta bobica te posebna zastupljenost kalija i vitamina B1, B5, B6, C i E i njihov međusobni omjer pridonosi održavanju pozitivne koncentracije elektrolita, što je važno posebice tijekom ljeta kada je zbog visokih temperatura povećana mogućnost dehidracije.

Biljni pigmenti i imunitet

Mnoge znanstvene studije potvrdile su da hranjivi sastojci iz bobičastog voća imaju veliku antioksidativnu vrijednost, jačaju naš prirodni obrambeni sustav (imunitet), čuvaju integritet stanica i neutraliziraju štetni učinak slobodnih radikala. Na taj način djeluju i preventivno i terapijski, prije svega usporavajući degenerativne procese i prerano starenje organizma, te imaju pozitivan učinak na cirkulaciju, što sve zajedno smanjuje pojavnost kardiovaskularnih i malignih bolesti.

Polifenoli iz tih plodova, među kojima je najvažniji antocijanin pomažu u prevenciji karcinoma: pluća, kolona, prostate, mokraćnog mjehura, uterusa (maternice) i jajnika.

Bobičasto voće često je u prirodi dostupno i samoniklo, pa je u nekim krajevima svijeta bilo hrana siromašnih stanovnika koji su njegovim redovitim konzumiranjem nadomještali manjkavosti u prehrani. Danas se visokorazvijene zemlje sve više okreću “darovima iskonske prirode” u prevenciji kroničnog umora, iscrpljenosti, stresa i općeg nedostatka energije koja prati današnji suvremeni način života.

Bobice u svakodnevnoj prehrani

Bobičasto voće najbolje je konzumirati svježe u vremenu kada sezonski dozrijeva, ali i tijekom cijele godine u prerađenom obliku poput sokova, sirupa, džemova, pekmeza, marmelada, vina i slično. Smrznuti šumski plodovi (bobice šumskog voća) dostupni su tijekom cijele godine.

Bobice se savjetuju svim generacijama, a prednost im je što se mogu kombinirati na različite načine u prehrani zajedno s ostalim namirnicama. Posebno su omiljene tijekom ljeta u frapeima, voćnim sokovima, salatama, sladoledima, jednostavnim voćnim kolačima i savijačama, kao punjenje domaćim pecivima i slično.

Salate od povrća također se mogu obogatiti bobicama. Primjerice, može se pomiješati zelena salata, rajčica, naribana mrkvica, mozzarela i nekoliko bobica borovnice, čime je u jednom obroku zastupljeno svih pet “prirodnih boja” na tanjuru. Bobice možemo u svježem obliku ili sušene dodavati u zobene pahuljice, žitne kaše ili müslije za doručak.

Suhe bobice grožđa ili suhih šljiva, mogu se kombinirati s mesnim jelima kao što se to još od davnina radilo u pojedinim mediteranskim zemljama. Umak od brusnica primjerice savršeno upotpunjuje pečenja od svih vrsta crvenog mesa.

Kombinacija pojedinih namirnica i boja ujedno znači i više prirodnih pigmenata i antioksidativnih tvari, što ima povoljan sinergijski učinak na naš organizam. Bobice su osobito omiljene djeci, a u kombinaciji s drugim voćem, žitaricama ili jednostavnim slasticama zadovoljit će potrebu za slatkim okusom te smanjiti potrebu za slatkišima, koncentriranim šećerima i grickalicama.

Najmoćniji prirodni eliksiri

Bobičasto voće sve se više planski i kultivirano uzgaja i u našim krajevima, poput aronije, goji bobica, ribiza, kupine i maline, to više što je zahvalno za uzgoj i uspijeva u skromnim uvjetima okoliša. S druge strane, ljubitelji prirode, planinari i rekreativci mogu iskoristiti šumske plodove koji rastu kao samoniklo jestivo bilje: borovnicu, kupinu, šumske jagode, i to u izvornom obliku onakve kakve ih nudi iskonska priroda.

No kod samoniklog bilja uvijek moramo biti oprezni. Tako, sirove bobice bazge nisu jestive nego se moraju nakratko blanširati (prokuhati) i tek takve koriste se za džemove, sirupe ili kaše od bazge. Bobice snaže i jačaju organizam, povećavaju razinu energije i izdržljivosti, smanjuju umor, popravljaju krvnu sliku, pridonose detoksikaciji organizma zahvaljujući bakru, magneziju i cinku koji aktiviraju pojedine enzime detoksikacije, a svojim pigmentima čuvaju stanice od slobodnih radikala kao neželjenih proizvoda oksidacije.

Upravo stoga nastoji se iskoristiti njihov antioksidativni potencijal pa znanstvenici diljem svijeta proučavaju i uspoređuju sastav, hranjivu vrijednost i učinak bioaktivnih tvari, što se posebice odnosi na stanični metabolizam, normalnu staničnu diobu i regeneraciju oštećenih stanica, te specifične proteine, enzime i proenzime koji tome pridonose, a sadržani su u bobičastim plodovima.

Acai bobice

Bobice koje u znanstvenim krugovima na svjetskoj razini sve više zaokupljaju pozornost su Acai bobice (lat. Euterpe oleracea Martius) koje uspijevaju na amazonskom, teško dostupnom području Južne Amerike, a koje najpoznatije ustanove i znanstvenici svrstavaju na listu top deset najzdravijih prirodnih namirnica poznatih kao “top 10 superhrana”.

Brazilci to drvo nazivaju amazonskim drvom života. Drvo uspijeva u kišnim zelenim šumama na ušću Amazone, a bobice rastu na palmolikom drvu acaia u obliku snopova koji se granaju slično bambusovoj palmi. To bobičasto voće uspijeva na području visoke vlažnosti zraka, u uvjetima tropske klime gdje je glavna hrana tamošnjih siromašnih stanovnika. Zbog svoga bogatoga hranjivog i energetskog sastava, lokalno ga stanovništvo uzima za podizanje razine energije i kao prirodni eliksir pa je na neki način i simbol Brazila, premda uspijeva i u Kolumbiji, Ekvadoru, Panami, Francuskoj Gvajani i Trinidadu. Ima visok udio masnih kiselina, što ga izdvaja od svih drugih vrsta bobičastog voća te je bilo potrebno puno vremena da se usavrši tehnološki proces prerade acaia kako bi se očuvala njegova nutritivna i hranjiva vrijednost.

Što acai bobice razlikuje od ostalih vrsta bobičastog voća?

Najprije, raste na većim visinama, na palmolikom drveću, a ne grmoliko kao najviše vrsta bobičastog voća. Zbog toga apsorbira više sunčeve svjetlosti i energije. Bobice su okruglog oblika i veličine oko 1,5 cm u promjeru i odlikuju se visokim udjelom masnih kiselina idealno uravnoteženih za zaštitu kardiovaskularnog sustava, esencijalnih aminokiselina i bioaktivnih tvari, tako da sadrže primjerice i do 30 puta više antioksidansa nego crveno vino. Budući da se masne kiseline ugrađuju u stanične membrane kao strukturne masti, one pridonose elastičnosti i gipkosti staničnih membrana, a samim time pomažu boljoj regulaciji šećera u krvi i hormonskoj ravnoteži organizma, te pridonose očuvanju staničnog metabolizma i usporavanju starenja stanica. Vitamin E u kombinaciji s antocijanima sinergistički pojačava učinak neutraliziranja slobodnih radikala. Također, antocijani iz acai bobica pomažu u zaštiti od štetnog UV zračenja te posjeduju višestruke zaštitne učinke na upalne procese, posebice sluznica probavnog i urogenitalnog sustava.

Antioksidativne vrijednosti (izražene kao ORAC vrijednosti) pokazale su da voće uobičajeno prosječno ima između 500 i 900 ORAC jedinica na 100 grama. Test koji pokazuje kapacitet vezanja slobodnih radikala nakon što se određena namirnica bogata antioksidansima unese u organizam razvijen je sredinom 1990. godine poznat kao ORAC test (Oxygen Radical Absorbence Capacity).

Najnovije studije pokazuju da bi se trebala povećati konzumacija namirnica bogatih antioksidansima do 7000 ORAC jedinica na dan, što bi značilo 12 serviranja “običnog” voća. Znanstvene studije pokazuju da acai bobice osiguravaju 20 000 ORAC jedinica na 100 grama ploda.

Voće visoke ORAC vrijednosti koje uspijeva u našim krajevima je: borovnica, aronija, nar, crni ribiz, crne šljive i crno grožđe. Antioksidativnu vrijednost imaju i vitamini C, E, beta karoten i ostali karotenoidi posebice zeaksantin te ekstrakt zelenog čaja, što se u suplementima kombinira s ekstraktima bobica, čime se postiže sinergijski učinak.

Na tržištu se sve više pojavljuju proizvodi i suplementi s visokom koncentracijom aktivnih tvari, a osobito proizvodi i suplementi iz acai bobica. Najčešće su dostupni kao prirodni sok dobiven postupkom hladnog prešanja, zatim acai u obliku praha (engl. acai powder) ili visokokvalitetni ekstrakt u kapsulama. Dnevno je dovoljna jedna rakijska čašica hladno prešanog soka ili čajna žličica praha koji se jednostavno može posuti po žitaricama, dodati u frapee, popiti s vodom i slično. Prah je tamnoljubičastosmeđe boje i blagoga kiselkastog okusa. Kombinacija masnih kiselina, željeza, bakra, magnezija i vitamina B skupine, osobito vitamina B6, koje sadrže bobice, važna je za normalnu sintezu hemoglobina te se suplementi acaia savjetuju kao pomoć u liječenju anemije (slabokrvnosti) i niskog željeza u krvi.

Ostale najčešće indikacije za njihovo korištenje su: nedostatak energije, stres, kronični umor, iscrpljenost, pad imuniteta, sklonost čestim upalama, oporavak nakon ozljeda i operacijskih zahvata pa se suplementi savjetuju i preventivno i terapijski kao pomoć pri vraćanju narušene metaboličke ravnoteže organizma, a dostupni su i na našem tržištu.

Dakle, bobičasto voće možemo u bilo kojem obliku koristiti kao dopunu svakodnevnoj prehrani tijekom cijele godine. Zbog svoje energetske i hranjive vrijednosti, ono je na neki način po Hipokratovu učenju i hrana i lijek, što je važno u prevenciji cijeloga niza bolesti dijelom povezanih i sa stilom i načinom života današnjega suvremenog čovjeka.

Bobičasto voće sadrži vitamine i minerale nužne za sazrijevanje stanica krvi, osobito eritrocita, što je važno za održavanje normalne krvne slike i prevenciju slabokrvnosti (anemije).

Bobičasto voće najbolje je konzumirati svježe u vremenu kada sezonski dozrijeva, ali i tijekom cijele godine u prerađenom obliku poput sokova, sirupa, džemova, pekmeza, marmelada, vina i slično.

Acai bobice su okruglog oblika i veličine oko 1,5 cm u promjeru i odlikuju se visokim udjelom masnih kiselina idealno uravnoteženih za zaštitu kardiovaskularnog sustava, esencijalnih aminokiselina i bioaktivnih tvari, tako da sadrže primjerice i do 30 puta više antioksidansa nego crveno vino.