Kako su građena živa bića

Kako su građena živa bića

Što su živa bića

Živa bića su organizmi koji predstavljaju život bez obzira u kojem obliku su nastala i tokom povijesti se razvijala. Živa bića se razlikuju od neživih jer rastu, razvijaju se, hrane i umiru. Živi organizam da bi opstao treba četiri osnovna elementa toplina, svjetlost, voda i zrak, stoga ova četriri elementa nalazimo kao bazne elemente koji održavaju život.

Živi organizam se javlja u različitim oblicima, od jednostaničnih organizama poput bakterija, algi do višestaničnih oranizama kao što su biljke, gljive, životinje i ljudi. Svim živim bićima je zajedničko da im je tijelo građeno od stanica koje su organizirane ovisno od složenosti organizma u organe, krvotoke. Da bi opstalo živo biće treba hranu koje neka dobivaju iz svjetlosti poput biljaka, dok drugi organizmi se hrane poput parazita na drugim živim bićima, a životinjama i ljudima je potrebna hrana u obliku biljaka i/ili mesa. Hranjenjem živi organizam raste, razvija se do stupnja razvoja plodnosti kada se razmnožava, te je svaki živi organizam u mogućnosti prilagoditi se svojoj okolini, pa tako i čovjek.

Kako su građena živa bića

Ovisno o kojoj vrsti se radi živa bića mogu biti građena kao jednostanični organizam ili kao višestanični organizam, oboje predstavljaju život. Stanica je osnova svakog živog organizma, te one čine građu svakog živog organizma. Biologija je znanost koja proučava živa bića i procese koji se odvijaju u živim bićima. Živi organizam je sastavljen od stanica koje su organzirane u različite organe koji su različitih veličina i od kojih svaki ima svoju ulogu u organizmu.

Metabolizam predstavlja izmjenu hrane i hranjivih tvari koje su uz pomoć kisika u stanicama oslobađa energija potrebna za procese koji se odvijaju u organizmu. Život je na Zemlji započeo prije 3 milijarde godina i tokom povijesti živa su bića se razvijala i evoluirala u svom razvoju prilagođavajući se različitim uvjetima u kojima su preživljavala.

Stanica je osnova svakog živog organizma, a njihova zajednička građa čini organe ili organizme. Organizam predstavlja životnu jedinku koja je zapravo biće koje živi u nekom obliku. Treba napomenuti i da je ekosustav određena zajednica živih organizma i neživih tvari koji postoje u određenom staništu.

Živa bića i njihov suživot

Živa bića žive u zajedničkim ekosustavima te njihovi organizmi obavljaju svoje osnovne životne funkcije koje su svim živim bićima zajedničke. Hranjenje, razvoj, rast, razmnožavanje i odumiranje zajedničke su funkcije svim živim bićima. Vijek života se razlikuje od vrste do vrste, pri čemu neki organizmi mogu preživjeti jako dugo dok drugi organizmi žive u nekim slučajevima vrlo kratko. Čovjek mjeri život prema godinama svog preživljavanja te ako doživi stotu godinu smatra se da je imao dugačak život.

Za biljke i jednostanične organizme preživjeti nekoliko godina ili mjeseci predstavlja dug život, a kod životinja se također životni vijek vrlo razlikuje. Neke životinje mogu živjeti duže i od čovjeka, a neke životinje žive vrlo kratko i poput hrčaka imaju tek par godina životnog vijeka.

Živa bića se međusobno hrane jedni drugima kako bi preživjeli jer neki živi organizmi predstavljaju hranu drugim živim organizmima. Poput čovjeka koji je svejed, jede i biljke i životinje, tako i neke životinje jedu i biljke i druge životinje, dok neke životinje jedu samo biljke. Život bez zajedničkog suživota bio bi nemoguć i predstavljao bi odumiranje živućih vrsta, što se u povijesti već događalo.


Tagovi: