Ide li benzin na 20 kuna? – cijene lete u nebo

Aktualno

Ide li benzin na 20 kuna? - cijene lete u nebo

Gdje je kraj za cijene, do kada će rasti

Mnogi se građani već mjesecima, točnije od jeseni pitaju gdje je kraj rastu za cijene? Iz tjedna u tjedan računi za tjedne i mjesečne nabavke su sve veći, a vrećice sve tanje i praznije. Iznos novaca koji smo prije godinu dana trošili na kućne potrepštine danas nije dovoljan da kupimo identične stvari.

Naočitiji rast cijena je rast cijena energenata, plina, struje, goriva bez kojih svako domaćinstvo ali i industrije ne mogu normalno funkcionirati. Vojna događanja koje je Rusija agresijom nametnula Ukrajini na ukrajinskom teritoriju nakon corona krize dodatno je uništila ekonomije u Europi, čak je pokleknula i Njemačka koja je slovila kao najsnažnija ekonomija u Europi. Ovisnost o ruskom plinu, ukrajinskim žitaricama Europu i europske ekonomije bacilo je na koljena i dokrajčilo ono što virus nije uspio uništiti zatvaranjima brojnih djelatnosti i remećenjem normalnog života i privređivanja za život.

Hrvatska kao mala zemlja koja uglavnom i najvećim dijelom živi od turizma dodano je pogođena virusnom krizom i cijela nacija je dvije godine strepila hoće li išta biti od turističke sezone koja bi nas mogla barem malo oporaviti od corona krize. Hrvati su posebno osjetljivi na psihološke granice za cijene, ono što nam je prije bilo da za litru benzina plaćamo 10 kuna kao gornja psihološka granica, danas je 15 kuna, te ide li cijena na 20 kuna?


Ekonomska istraživanja predviđaju cijene za drugi dio 2022.godine

Brojni ekonomski instituti diljem Europe, svijeta analiziraju kretanja koja utječu na kreiranje cijena. Na primjer, Ukrajina raspolaže sa 22 milijuna tona pšenice prošlogodišnje žetve koju ne može više skladištiti i potrebno ju je izvesti, dok je Europa u nestašici te glavne žitarice, stoga cijene pšenice divljaju i nepredvidljivo skaču. Naravno da se to očituje i na domaće proizvođače pšenice koji špekuliraju sa cijenama preostalih zaliha pšenice prošlogodišnje žetve jer i oni moraju isprazniti silose prije srpanjske žetve 2022. godine. Dižu nerealno cijene u skladu divljanja cijena pšenice u Europi koja ima veliku potražnju za pšenicom jer ukrajinska pšenica nije uspjela doći do europskog tržišta. Hrvatska ima dovoljnu proizvodnju pšenice za svoje potrebe.

Slično je i sa naftom i plinom, Hrvatska ima dovoljne količine sirovina i nafte i plina za otprilike 30 % hrvatske potrošnje kad ne bi izvozila u Mađarsku nego prerađivala u Hrvatskoj za hrvatske potrebe. Poslovni ugovori i inozemno vlasništvo nažalost kreira hrvatsku ekonomiju koja da nije sve rasprodala može sama za sebe proizvoditi i dovoljno energenata i dovoljno hrane. S pravom hrvati strahuju da će im uskoro trebati dvostruka plaća kako bi se prehranili i zadovoljili svoje egzistencijalne potrebe. Ekonomska istraživanja predviđaju ukoliko se stabilizira situacija sa Ukrajinom stabilizirat će se i ekonomska kriza jer cijena neće moći rasti unedogled jer to nitko neće moći plaćati, nastat će nered, anarhija, krađe i sve što ide uz glad i neimaštinu, a to vidimo u vrlo siromašnim zemljama koje prate i bolesti koje su iskorijenjene u razvijenim zemljama.

Ukrajina, Kina, corona utjecale su na cijene

Corona kriza dovela je do općeg stanja blokiranja djelatnosti, poslovanja, funkcioniranja ekonomija, funkcioniranja država, normalnog života svakog od nas. Sjetimo se da gradova u karanteni u susjednoj nam Italiji, gdje ljudi nisu smjeli izlaziti iz svojih kuća i stanova, sjetimo se propusnica kada neki građani nisu smjeli u susjedno selo u trgovinu jer nemaju propusnicu i sve ostale restrikcije koje smo u posljednje dvije godine proživljavali. Naravno da je to sve utjecalo na ekonomiju, kontejneri robom nisu mogli stići na svoja odredišta, nastala je nestašica za nekim robama, a čim je nestašica cijene divljaju jer je potražnja veća od ponude.

Rast dolara u odnosu na euro koji je ukrajinskim ratom oslabio, utječe na cijenu barela nafte, iako nafte ima dovoljno, cijene su ipak porasle zbog kretanja valuta dolar/euro.

Proizvodnje voća i povrća također su ugrožene i cijena voća i povrća raste zbog nemogućnosti distribucije potrebnih sirovina i gnojiva za uzgoj, pa do distribucije samih proizvoda do potrošača. Sve su to uzroci makroekonomskih kretanja cijena na globalnim tržištima koja direktno utječu na lokalna tržišta pogotovo zemalja koje su male poput Hrvatske. A zaboravili smo da je Slavonija naš ponos žitnice hranila puno veći prostor od Hrvatske i da imamo mogućnosti obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra za koje vlast nema razumijevanja jer tada ne bi mogla zarađivati na trošarinama kojima puni državni proračun, pa je ovako lakše sve prebaciti na leđa malog čovjeka pa dokle ide. Pokrenuti poljoprivredu, stočarstvo, vratiti brodogradnju u pogone, okrenuti se obnovljivim izvorima energije, poboljšati turističku ponudu jer imamo jako puno za pokazati u cijeloj zemlji moglo bi Hrvatsku uzdignuti iz krize, kad bi država širokogrudno pomogla ljudima koji žele, mogu i znaju raditi, a ne da nam mladost odlazi u tuđinu.

Tagovi: