Da li se neradni dani računaju u bolovanje

Da li se neradni dani računaju u bolovanje

Zatraži brzi kredit

Koji iznos trebate?

50 € 25000 €

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : Danas u 11:04
Ukupan iznos za vraćanje:

Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 400 € na maksimalan rok do 30 dana!
Prednosti za stare (postojeće korisnike): nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste


PRIMJER KREDITA: Uz zatraženi iznos 1.000,00 EUR na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 1.021,20 EUR, uz EKS 8,90%, iznos Premije 21,20 EUR te iznos mjesečne rate 204,24 EUR (5 rata).Minimalni period otplate kredita: 90 dana. Maksimalni period otplate kredita: 540 dana. Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 9,50%.
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

U bolovanje se računaju i vikendi i neradni dani

Kada su zaposleni radnici zbog bolesti spriječeni u obavljanju svojih svakodnevnih radnih zadataka, bolovanja im se isplaćuju prema zakonu o radu i zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, s tim da obavijest o bolesti radnik mora dostaviti poslodavcu najkasnije u roku tri dana od početka bolesti. U bolovanje se računaju i vikendi i neradni dani, a kao prvi dan bolovanja se računa dan kada ste posjetili liječnika koji određuje koliko će liječenje trajati i kada završava.

Ako vam je pozlilo na poslu, ili ste doživjeli nesreću na radu i hitna je došla po vas, može se dogoditi da se odvajaju sati koje ste proveli na poslu i zbrajaju ostali sati na dane bolovanja koje se taj dan otvara od dolaska hitne pomoći, radi pravednije i točnije naknade dok ste na bolovanju. Ako ostanete u bolnici, netko od obitelji treba odnijeti poslodavcu obavijest o bolovanju, jer bez te potvrde poslodavac može odbiti isplatu naknade, jer za bolovanje se računaju neradni dani i sati provedeni na poslu.

Korištenje godišnjeg odmora da se za bolovanje ne računaju neradni dani koji umanjuju plaću

Mnogi radnici nerado odlaze na bolovanje jer im to drastično smanjuje plaću. Korištenje godišnjeg odmora da se za bolovanje ne računaju neradni dani koji umanjuju plaću je vrlo često jer se 100% dohotka vrlo rijetko isplaćuje kao naknada za bolovanje i u vrlo posebnim slučajevima kao što je recimo ozljeda na radu ili oružani napad na poslu (banke, trgovine, pošte ili neke institucije). Naknada za bolovanje ne može po zakonu biti niža od 70% osnovice plaće.

Za bolovanje se računaju neradni dani bez obzira na trajanje bolovanja, a 70% osnovice plaće isplaćuje se za bolovanje u trajanju od 43 dana do prvih 6 mjeseci. Ako je bolovanje duže, nakon prvih 6 mjeseci slijedi isplata od 80% osnovice plaće, a nakon i tih 6 mjeseci ide isplata od 50% osnovice plaće. Iznimku od ovih zakonom utvrđenih postotaka čine bolovanja od zloćudnih bolesti, onkološki bolesnici dobivaju stalno 80% osnovice plaće za cijelo vrijeme onkološkog liječenja.

Kako se isplaćuje produženo i skraćeno bolovanje i neradni dani

Kao osnovica plaće za izračun naknade za bolovanje se uzima prosjek zadnjih 6 plaća, računajući i mjesec kada je otvoreno bolovanje. Kako se isplaćuje produženo i skraćeno bolovanje i neradni dani ovisi o dijagnozi i vrsti liječenja, a produženo bolovanje je već objašnjeno. Treba reći da pravo na bolovanje ima svaka zaposlena i samozaposlena osoba, svaki roditelj čije je dijete bolesno, svaka osoba koja je u pratnji osobe koja je upućena na liječenje i ne može bez tuđe pomoći.

No, događa se da radnik brže ozdravi i želi se što prije vratiti na posao da brže bolje popravi prosjek svoje plaće, ali skraćeno bolovanje se skraćeno i plaća ako ste sami prekinuli bolovanje i vratili se na posao, poslodavac vam neće platiti kako je u doznakama bolovanje i neradni dani, nego samo onoliko dana koliko ste proveli na bolovanju. U takvom slučaju ćete od svog liječnika zatražiti korekciju doznaka da bi sve bilo zakonito.


Tagovi: