Aktinomikoza – uzrok, simptomi, liječenje

Aktinomikoza - uzrok, simptomi, liječenje

Aktinomikoza - uzrok infekcije

Aktinomikoza (Actinomycosis) je po definiciji rijetka zarazna bakterijska kronična bolest uzrokovana vrstama Actinomyces. Infekcija najčešće zahvaća područje lica i vrata u kojem slučaju na tim mjestima nastaju apscesi odnosno ograničene nakupine gnoja i višestruke fistule s bistrim ili gnojnim sadržajem koji se cijedi prema van. Anaerobna bakterija Actinomyces israelii, koja uzrokuje aktinomikozu, inače je dio normalne flore usne šupljine i genitalnog trakta, najčešće u ustima, nosu, ždrijelu i debelom crijevu, a bolest se razvije ako ovaj uzročnik prodre u dubinu tkiva (npr. kod povreda, vađenja zuba ili nekih drugih medicinskih zahvata), uslijed oštećenog imunološkog sustava i kod pothranjenih ljudi.

Osim lica i vrata, aktinomikoza može zahvatiti i usta, nos, grlo, pluća te trbuh i tkivo crijeva. Infekcija u rijetkim slučajevima može osim mekih tkiva tijela zahvatiti kod većih težih infekcija i okolne kosti i tkiva. Ova bolest češće se pojavljuje kod muškaraca, no zabilježene su infekcije i kod žena koje imaju intrauterini uložak. Postoji nekoliko oblika aktinomikoze. Cervikofacijalni oblik je karakterističan po tome što su u tom slučaju najčešće ulazno mjesto infekcije kariozni zubi.

Drugi oblik aktinomikoze je onaj koji zahvaća torakalno područje, pluća, kao posljedica aspiracije oralnog sekreta. Kod trećeg oblika bolest zahvaća abdominalno područje kao posljedica najčešće oštećenja sluznice ili se javlja nakon traume. Mogući je i zdjelični oblik aktinomikoze koji se javlja kao komplikacija kod žena koje koriste neke tipove intrauterinih kontracepcijskih uložaka. Bolest je vrlo neugodna i zbog istjecanja gnojnog sadržaja iz apscesa, ali uz postavljanje pravovremene liječničke dijagnoze i uz odgovarajuće liječenje, većina ljudi se u potpunosti oporavi.

Koji su simptomi kod aktinomikoza infekcije?

Simptomi karakteristični za aktinomikozu su apscesi kože (mogu biti bolni), ožiljkasto tkivo, fistule, prepoznatljivo i kao crvenkasta modrica na mjestu. Kod oboljelih vratu ili licu javljaju se grudice, na koži općenito javljaju se gnojni iscjedci (kod cervikofacijalne aktinomikoze). Aktinomikoza također može izazvati i grčeve mišića u čeljusti. Kod nekih oblika aktinomikoze (torakalna) simptomi su i kašalj, bol u prsima, uz moguć višak sinusne drenaže. Kod abdominalnog oblika javljaju se znakovi infekcije u dijelu crijeva, mokraćnog mjehura i abdominalne stijenke.

Kod zdjelične aktinomikoze javlja se infekcija u flori vagine, što u rijetkim slučajevima može uslijediti nakon instrumentalnih medicinskih zahvata i postojećeg uterinog uloška. Simptomi aktinomikoze također su i kronični bolovi u trbuhu, povišena temperatura, povraćanje, konstipacija ili proljev, vaginalno krvarenje i iscjedak, glavobolja, bol u leđima, također i veći gubitak na težini. Aktinomikoza je posebno opasna ako se proširi na mozak, kralježnicu, pluća, jetru, bubrege, reproduktivne organe, ureter, zdjelične organe ili srčane zaliske.

Kako se dijagnosticira i liječi aktinomikoza?

Aktinomikoza se može dijagnosticirati na osnovu tipičnog izgleda, pomoću uzorka tekućine ili tkiva s zahvaćene površine oboljele osobe. Potrebno je od pacijenta uzeti uzorak i napraviti laboratorijske identifikacije bolesti, ponekad se radi punkcija iglom kako bi se uzeo uzorak iz apscesa ili zaraženog tkiva pod kožom. Važno je što ranije javiti se liječniku ako imate simptome aktinomikoze kako bi se što prije bolest dijagnosticirala i smanjila vjerojatnost razvoja dugotrajnih komplikacija. Iako je dijagnosticiranje aktinomikoze teško, uz dobre mikrobiološke imunofluorescentne i histološke metode uspješno se rješava. Bolest se dijagnosticira i uz pomoć CT-a, rentgena ili ultrazvuka uz pomoć navođenja igle u zahvaćeno tkivo. Ponekad je potreban operativni zahvat kako bi se došlo do uzorka.

Liječenje aktinomikoze provodi se drenažom apscesa, dugotrajnim antibiotskim terapijama (u trajanju i do godinu dana, obično visokim dozama penicilina ili kod osoba alergičnih na penicilin uz pomoć npr. tetraciklina, klindamicina, eritromicina) i kirurški. Kod težih infekcija i oblika bolesti potrebno je kirurško uklanjanje zaraženih tkiva ili kostiju. Ako se kod žena dogodi zdjelična aktinomikoza uzrokovana IUD uklanja se intrauterini uložak i daje im se penicilin. Naročito je infekcija opasna ako se proširi eventualno nazalnim sinusima do mozga, jer može doći do još ozbiljnije i opasne infekcije, meningitisa. Za prevenciju i sprječavanje aktinomikoze dobro je prakticirati dobru redovitu oralnu higijenu.


Tagovi: