A kao alge

A kao alge

Alge su skupina jednostaničnih ili višestaničnih organizama rasprostranjenih najviše u morima i oceanima, a nešto manje u slatkim vodama. Alge su evolucijski vrlo stari organizmi, a nađeni su fosili alge stari čak3 milijarde godina. Uz to, sam početak života na Zemlji veže se upravo uz alge. Procjenjuje se da ih ima više od 25 000 vrsta, od sićušnih pripadnika pikoplanktona do algi dugačkih 50-ak
metara. Alge su vrlo važni organizmi koji fotosintezom stvaraju čak od 70 do 80 posto kisika na Zemlji. Budući da su pri dnu hranidbenog lanca, u ekosustavu su alge korisne svim organizmima. Zbog svega toga mnogi ih smatraju najvažnijim organizmima na Zemlji.

Ljudi već tisućljećima koriste razne vrste algi za hranu, zdravlje i ljepotu, pa se u Kini i Japanu skupljaju za hranu već 4000 godina. I u Hrvatskoj su se alge koristile u prehrani, posebice za gladi u ratnim i poslijeratnim uvjetima. Alge sadrže mnoštvo hranjivih tvari koje je prava šteta ne iskoristiti, a bogatije su mineralima od bilo koje druge namirnice. Sadrže i puno bjelančevina i vlakana te su siromašne masnoćom. Alge su, uz to, vrlo korisne za čišćenje organizma od otrova.

Klamatske AFA alge (Aphanizomenom flos aquae)

Alge su dugo prisutne u ljudskoj prehrani i potiču zanimanje brojnih istraživača. Tako su 1970-ih godina braća Kollman proučavala razne vrste jestivih algi te su u Gornjem klamatskom jezeru u Oregonu naišli na AFA alge, modrozelene alge koje uspijevaju u slatkoj jezerskoj vodi i rastu divlje te su iznimno bogate hranjivim sastojcima. Svojim sastojcima te alge pomažu u izgradnji neuropeptida i poboljšavaju rad živčanog sustava, što je korisno protiv bolesti živčanog sustava. Uz ostale vitamine B skupine, sadrže dosta iskoristivog vitamina B12, koji je osobito važan vegetarijancima jer ga ne dobivaju iz životinjskih izvora. AFA alge bogate su beta-karotenom iz kojega se u našoj jetri sinetetizira vitamin A. Uzimanje tih algi uravnotežuje imunološki sustav, što je korisno kod alergija i infekcija, a izvrsno je i za probavni sustav, posebice kod neravnoteže u crijevima uzrokovane gljivicom Candida albicans. AFA alge su lako probavljive i preporučuju se kao dodatak prehrani za sve dobne skupine.

Agar-agar

Agar-agar se dobiva iz crvenih morskih algi Gelidium sp. i Gracilaria sp. Upravo agar-agar daje čvrstoću hranjivim podlogama za bakterije u mikrobiološkim laboratorijima, jer ga bakterije ne mogu koristiti kao izvor hrane. Osim toga, često se koristi u hrani kojoj daje želatinoznu strukturu, najčešće umjesto sredstava za želiranje životinjskog podrijetla. Agar-agar je mješavina polisaharida agaroze i agaropektina. Sadrži 75 posto ugljikohidrata i puno neprobavljivih vlakana, koji povoljno djeluju na naš probavni sustav potičući peristaltiku i čišćenje crijeva. Sadrži željezo, kalcij, kalij, jod te vitamine B6, B12, C, D i K. Može se nabaviti u obliku pahuljica ili praha, a služi za dobivanje želatine u slatkim jelima ili vegetarijanske hladetine s povrćem. Pahuljice daju prozirnu želatinu, a prah mliječnu pa izbor ovisi o vrsti jela koje se priprema. Treba spomenuti da je agar-agar osjetljiv na metale i kiseline pa se u tim uvjetima neće zgusnuti. Neutralnog je okusa, ne sadrži ni kalorije ni masnoće, pa je koristan za smanjenje tjelesne težine. Uz to, na prirodan način smanjuje tek jer pojačava osjećaj sitosti, a smanjuje i apsorpciju šećera i masnoća iz hrane. Jedna jušna žlica agar-agara kuha se uz miješanje u vrućoj vodi ili soku desetak minuta i dovoljna je za želiranje od 2 do 2,5 dl tekućine, smjese voća ili povrća. Agar-agar stvrdnjava se hlađenjem i to najbolje na sobnoj temperaturi, a tek potom u hladnjaku.

Arame (Eisenia bicyclis)

Arame su alge koje se puno koriste u prehrani. Izvrsne su za početnike jer imaju blag okus koji se lijepo dopunjuje s povrćem i sjemenkama. Preporuka je da se počne kuhati s malim količinama algi, a kada se navikne na okus povećati količinu i igrati se kombinacijama algi s drugim namirnicama. Većini ljudi ukusna kombinacija su arame alge kao začin kuhanom kukuruzu sa suncokretovim sjemenkama. Arame alge su končaste alge koje se jedine od jestivih vrsta algi ne trebaju prethodno namakati. Potrebno ih je kuhati 20 minuta, a zatim dodati u jelo zajedno s drugim namirnicama. Te alge dat će egzotičan izgled jelima te pružiti pravo bogatstvo hranjivih tvari. One su izvrstan izvor aminokiselina, masti i vitamina A, B1 i B2.

Chlorella (Chlorella vulgaris)

Od svih mikroalgi upravo je chlorella najsnažnija po svojim detoksikacijskim svojstvima. Kao i spirulina, bogat je izvor proteina, a upravo su tu algu Japanci koristili nakon rata kao izvor hrane u borbi protiv gladi. Chlorella u svojoj staničnoj membrani sadrži sporopolein, koji zbog svojstava upijanja pomaže pri detoksikaciji organizma. Sadrži i CGF kompleks vitamina, DNA i aminokiselina koji potiče imunološki sustav i daje energiju, a sudjeluje i u obnovi stanica kože. Chlorella je bogata klorofilom koji pomaže u borbi protiv slobodnih radikala. Bogata je mineralima i sadrži dosta kalija, kalcija, magnezija, cinka, željeza i selena.

Chlorella u prahu može se dodavati u hranu, kao i u maske za kožu i kosu, kreme i paste za zube. Vrlo je bitno da ta alga raste u uvjetima bez prašine i pesticida upravo zbog svoga izraženog svojstva upijanja.

Dulse (Palmaria palmata)

Dulse je crvena alga koja raste na sjevernoj obali Atlantskog i Tihog oceana, a na Islandu je već stoljećima važan izvor prehrambenih vlakana. Dobar je izvor aminokiselina, minerala i vitamina, a korisna je za prehranu ljudi jer sadrži sve elemente u tragovima. Ručno se skuplja za vrijeme oseke i zatim suši na suncu. Može se jesti i svježa, prije sušenja, a nakon sušenja može se samljeti u prah kojim se, umjesto soli, začinjavaju razna jela. Komadići sušene alge mogu se jesti bez termičke obrade ili se mogu kuhati i peći. Dulse alga vrlo je bogata jodom, potrebnim za optimalan rad štitne žlijezde.

Hijiki (Hizikia fusiforme)

Ta je alga zanimljive crne boje, končasta kao arame alga, ali malo deblja. Za razliku od arame alge, hijiki algu potrebno je prije kuhanja namakati od 10 do 15 minuta u hladnoj vodi. Kuha se pola sata, može se začiniti rižinim octom i sojinim umakom, a izvrstan je dodatak jelima od povrća i sjemenki, kao namirnicama poput tofua. Korisna je za probavni i krvožilni sustav, njeguje kosu iznutra, a preporučuje se i dijabetičarima. Vrlo je bogata kalcijem i željezom te vitaminima A i B.

Kombu (Laminaria japonica)

Kombu alga raste u dubljim oceanskim područjima. Prije kuhanja potrebno ju je namakati 10 minuta, a zatim se reže na trakice i kuha zajedno s povrćem, pogotovo u juhama i varivima. Izvrstan je dodatak pri kuhanju mahunarki jer pospješuje njihovu probavljivost. Smanjuje kolesterol, povoljno djeluje na probavni sustav te regulira krvni tlak.

Nori (Porphyra tenera)

Nor i je najpoznatija alga na svijetu jer je sastavni dio sušija, japanskog specijaliteta alge s rižom i povrćem te katkad ribom. Nori je alga koja se preša u pravokutne listove, praktične za izradu sušija. Listovi imaju glatku i hrapavu stranu, a glatku je stranu poželjno kratko vrijeme tostirati iznad plamenika. Algu je, osim za izradu sušija, dobro izmrviti i posipati po jelima. Korisna je za krvožilni sustav jer sadrži ulja koja sprečavaju aterosklerozu i aminokiselinu taurin koja snizuje krvni tlak.

Spirulina (Spirulina maxima)

Spirulina je modrozelena alga koja prirodno raste u tropskim i suptropskim vodama i već se stoljećima koristi u prehrani ljudi koji žive u tim područjima. Za komercijalnu upotrebu spirulina raste u uzgajalištima o kojima se brinu mikrobiolozi. Nakon filtriranja vode, alga se pere i liofilizira, a zatim usitnjava u fini prah ili se od nje izrađuju tablete.

Spirulina sadrži čak tri puta više bjelančevina od svinjetine i dva puta više bjelančevina od govedine i ribe, a bjelančevine iz spiruline lako se apsorbiraju. Sadrži čak 18 aminokiselina, od kojih su 8 esencijalne, dakle ljudski ih organizam ne može same proizvesti. Spirulina sadrži mnoštvo hranjivih tvari poput željeza, kalcija, natrija, kalija, bakra, magnezija, mangana, cinka, fosfora, selena, vitamina B skupine, vitamina C, D i E, beta karotena, linolne i alfa-linolenske kiseline i klorofila. Samo 10 g spiruline sadrži jednaku količinu željeza kao 320 grama jetrice.

Spirulina je izvrsna u borbi s dijabetesom. Japanski su znanstvenici otkrili da se kod dijabetičara u poodmaklom stadiju bolesti, poslije uzimanja spiruline tijekom 8 tjedana, razina šećera spustila do stupnja šećera koji imaju pacijenti s lakšom šećernom bolešću.

Spirulina je najbogatiji prirodni izvor gamalinolenske kiseline (GLA), koje ima čak 3 puta više nego u ulju noćurka. Zbog toga je spirulina dobar izbor kod upalnih bolesti te kožnih i hormonskih problema.

Wakame (Undaria pinnatifida)

Wakame alge su poput arame algi korisne za početnike jer su mekane i imaju blag okus. Prije kuhanja potrebno ih je namakati 5 minuta u mlakoj vodi. Nakon toga treba ih narezati na komadiće i po želji odstraniti tvrđe dijelove te dodati juhama i drugim jelima od povrća. Wakame alge mogu se i peći u srednje zagrijanoj pećnici i smrviti u prah kojim se začinjaju različita jela. Novija istraživanja na Sveučilištu Hokkaido pokazala su da wakame alge sadrže fukoksantin koji pomaže razgradnji masnih stanica. U orijentalnoj medicini koristi se za čišćenje krvi i zdrav probavni sustav, reproduktivne organe, kosu i kožu.

Alge daju jelima intenzivnu zelenu boju, a najlakše se njima poigrati u frapeima od voća. U voće poput jabuke i banane doda se mala količina algi u prahu, poput spiruline i AFA algi.

Takve će zelene napitke zavoljeti čak i djeca, pogotovo ako im date maštovit naziv poput “vještičjeg napitka”. Uz zanimljiv izgled i ugodan okus, ti će nam napici donijeti i obilje zdravih sastojaka. Alge su vrlo korisne i za ljepotu. Makrobiotičari smatraju da odgađaju pojavu sijede kose, a zaljubljenici u prirodnu kozmetiku često ih koriste kao dodatak u svojim pripravcima. Poželite li sami izraditi masku za lice od voća ili gline, mala žličica algi u prahu obogatit će je hranjivim sastojcima i pomoći održavanju zdravog i lijepog izgleda kože.

Zeleni napitak od jabuke

Dvije jabuke narežite na kockice i s malo vode sameljite ih u blenderu ili štapnim mikserom. Dodajte malo meda, slada, agavina sirupa ili stevije te 1 čajnu žličicu spiruline ili AFA alge u prahu. Napitak odmah popijte kako se bogatstvo hranjivih sastojaka ne bi smanjilo stajanjem. Napitak se možete napraviti i s bananama i drugim voćem, a u njega se mogu dodati začini poput cimeta i đumbira, kao i hladno prešana biljna ulja poput lana, lješnjaka, badema, suncokreta, makadamije, konoplje, noćurka i boražine. Više o začinima i biljnim uljima možete pročitati u prošlim brojevima časopisa Zdrav život.

Jednu jušnu žlicu zelene ili bijele gline pomiješajte s 1 čajnom žličicom AFA alge, chlorelle ili spiruline u prahu. Dodajte jednu čajnu žličicu biljnog ulja badema, sjemenki marelice ili jojobe i 1 kap eteričnog ulja prave lavande. Pomiješajte do glatke konzistencije polako dodajući hidrolat prave lavande. Nanesite u debljem sloju na čisto lice, vrat i dekolte i držite 10 minuta. Nakon toga masku dobro isperite, što je najlakše učiniti pod tušem. Ta maska potiče cirkulaciju, čisti pore, djeluje protuupalno te hrani i vlaži kožu.

Iako sveprisutne u prirodi, alge su u današnje vrijeme prilično zapostavljene na našim jelovnicima i u kozmetici. Začudno, jer ih upravo zbog njihova bogatstva hranjivim sastojcima, dostupnosti i lakog načina uzgoja mnogi smatraju hranom budućnosti. Zato bi ih bilo mudro već danas primjenjivati kao učinkovitu podršku zdravlju i ljepoti.


Tagovi: