Vrste znanosti

Vrste znanosti i prirodne nauke

Prirodne znanosti obuhvaćaju specifične vrste znanosti koje proučavaju sve živuće na našoj planeti, one obuhvaćaju proučavanje ljudi, mikroorganizama, životinja i biljaka. Prirodne znanosti obuhvaćaju biologiju koja se dalje dijeli ovisno o tome što proučava na anatomiju, razvojnu biologiju, staničnu biologiju, histologiju, genetiku, foto-biologiju i evolucionarnu biologiju.

U okviru prirodnih nauka je i botanika koja proučava biljke i dijeli se na svoje podvrste prirodnih znanosti kao što su palinologija, fikologija, briologija i dendrologija. Tu je i ekologija koja proučava Zemljin ekosustav te sve što utječe na ekološki sustav Zemlje, a dijeli se na ekologiju očuvanja, autoekologiju, ekologiju mora, ekotoksikologiju, ekofiziologiju, makroekologiju, molekularnu ekologiju, mikrobnu ekologiju, paleoekologiju, sinekologiju i obnavljajuću ekologiju.

Medicina koja proučava liječenje ljudi spada isto u vrste znanosti prirodne nauke i obuhvaća brojna područja. Medicina obuhvaća epidemiologiju, endokrinologiju, imunologiju, onkologiju, gerontologiju, patologiju, neuroznanost i farmakologiju. Nadalje, prirodna nauka je i mikrobiologija koja se dijeli na aerologiju, virologiju, molekularnu biologiju i bakteriologiju. A tu je i zoologija koja proučava sve životinje, a dijeli se na karcinologija, entomologiju, cetologiju, ihtiologiju, herpetologiju, nauku o sisavcima, malakologiju, primatologiju, ornitologiju, protozoologiju i parazitologiju.

Svaka od navedenih prirodnih nauka usmjerena je na proučavanje svog područja, a generalne podjele su prema vrstama živih bića koje proučavaju.

Fizikalne vrste znanosti

Glavne vrste znanosti su i fizikalne znanosti koje se primjenjuju na proučavanju neživih tvari. Fizikalne znanosti su vrste znanosti koje proučavaju, pomno opažaju sve neživo i na temelju tih istraživanja ljudi djeluju. U fizikalne znanosti se ubraja astronomija koj ase dijeli na astrobiologiju, aeronautiku, astrodinamiku, astrokemiju, astrofiziku, arheologiju svemira, svemirsku medicinu i forenzičnu astronomiju.

Fizikalna znanost je i geologija, te tu spadaju geofizika, geokemija, mineralogija, sedimentologija, petrologija i vulkanologija. Oceanografija je fizikalna znanost koja se bavi biološkim, kemijskim i fizičkim pojavama u oceanima. Ova znanost o oceanima obuhvaća morsku biologiju, limnologiju, morsku geologiju, fizičku oceanografiju i morsku kemiju.

Fizika je najpoznatija od svih fizikalnih znanosti i proučava tvari, energiju i njihovu međusobnu interakciju. U fiziku spadaju aerodinamika, akustika, molekularna, atomska i optička fizika, kriogenetika, klasična fizika, elektromagnetizam, dinamika, termodinamika, mehanika, optika, kvantna i nuklearna fizika.

Fizikalna znanost je i kemija koja obuhvaća organsku kemiju, analitičku kemiju, kalorimetriju, anorgansku kemiju, kemiju polimera, organometalnu kemiju, termokemiju i spektroskopiju. U fizikalne znanosti spada i znanost o Zemlji, a ona se prema smjeru proučavanja dijeli na klimatologiju, hidrologiju, biogeokemiju, glaciologiju, pedologiju i meteorologiju.

Humanističke vrste znanosti

U sklopu znanosti postoje još i društvene i humanističke znanosti, vrste znanosti koje znanstveno proučavaju ljude, te njihove procese i način razvoja. Društvene znanosti obuhvaćaju komunikologiju, ekonomiju, antropologiju, informacijske znanosti, povijest, entropogeografiju, psihologiju, politologiju, pravo, sociologiju, pedagogiju, te još mnoge druge znanosti.

Antropologija proučava razvoj čovjeka i njoj pripadaju arheologija, prapovijest, antropološka lingvistika, fizička biološka antropologija, etnologija, socijalna i kulturna antropologija, te etnografija. Najpoznatija je ekonomija kao društvena znanost koja obuhvaća makroekonomiju, ali i makroekonomiju društva. Povijest je jedna od najzanimljivijih društvenih znanosti jer proučava ljudsku povijest iz prošlosti.

U područje humanističke vrste znanosti spadaju književnost, antički i moderni jezici, filozofija, religija, vizualne i izvođačke umjetnosti, ples, znanost o klasici, gluma, znanost o medijima, likovna umjetnosti. Isprva su se humanističke znanosti bavile slobodnim umjetnostima kao što su retorika, logika, gramatika, geometrija, aritmetika, glazba i astronomija. Te su humanističke znanosti u povijesti prvo učile o tome kako se nešto ispravno radi. No, danas humanističke znanosti imaju drugačiju primjenu, a to je da definiraju čovjeka na intelektualni, moralni i duhovni smisao.