Zašto zijevamo

Znanost

Zašto zijevamo

Zašto zijevamo, refleksna radnja kada nam je dosadno, kada smo umorni ili pospani

Neka istraživanja pokazuju da čak i bebe u maternici zijevaju, a neka su otišla korak dalje i utvrdila da ne zijevaju samo ljudi, nego i životinje. Zašto zijevamo, refleksna radnja kada nam je dosadno, kada smo umorni ili pospani, ranije teorije su kao razlog zijevanju navodile manjak kisika u mozgu i pregrijanost mozga.

Danas se zna da zijevanje može biti i reakcija na neku tjeskobnu situaciju, a zijevanje zbog tjeskobe je primijećeno čak i kod majmuna. Neki istraživači tvrde da se spontanim zijevanjem mozak hladi i ubrzava se dotok krvi i kisika u mozak. Čini se da studija koja potvrđuje da zijevanje služi hlađenju mozga ima najviše pristalica, ali na koji način to staviti u korelaciju sa zijevanjem kod životinja ili kod beba u maternici, još nitko nije ponudio objašnjenje. Zašto zijevamo, zna se samo da je to posve nehotični, autonomni refleks koji zarazno djeluje na sve prisutne i kao da zove na kolektivno zijevanje.

Zašto zijevamo, je li zijevanje doista zarazno

Zarazno zijevanje, to je fenomen kojim se više bavi psihologija, jer organsko objašnjenje nije pronađeno, no i psihologija nudi vrlo različita objašnjenja. Taj misterij kolektivnog ili lančanog zijevanja se susreće na svakom koraku. U svakoj manjoj ili većoj skupini je dovoljno da jedna osoba zijevne, svi ostali kao lutke na koncu počinju ga slijediti.


Kao da su pod kolektivnom hipnozom. Zašto zijevamo, je li zijevanje doista zarazno, neke studije pokazuju da među djecom do pete godine života tog fenomena nema, on se pojavljuje u odraslijoj dobi. Isto tako je nejasno da li kućni ljubimci slijede taj sustav ogledala i zijevaju kad i njihovi vlasnici. Psihološka objašnjenja tumače da je to lančano zijevanje možda izraz odanosti skupini, izraz empatije ili jednostavno potreba za kopiranjem ili imitiranjem. Zašto zijevamo, mnogi stručnjaci pokušavaju odgovoriti na to pitanje, no i istraživanja o zijevanju u svrhu hlađenja mozga daju različite rezultate, ovisno o podneblju, klimi i godišnjem dobu gdje su provedena.

Zašto zijevamo kada se tek probudimo ili usred dana

Zijevanje u večernjim satima može značiti pospanost, na nezanimljivom predavanju ili u nezanimljivom društvu može značiti dosadu, kada drugi zijevaju može značiti neku solidarnost, ali zašto zijevamo dok nas netko samo gnjavi telefonom i ne da se skinuti?

Zašto zijevamo kada se tek probudimo ili usred dana, znači li zijevanje nakon buđenja da se nismo dovoljno naspavali i može li se mozak pregrijati u snu? Još uvijek je više pitanja nego odgovora, ali se svi stručnjaci slažu da je zijevanje korisno i da donosi neku vrstu opuštanja i otpuštanja stresa i tjeskobe u situacijama u kojima zijevanje služi kao “izlaz za nuždu”, a očito tome i služe. Prosječno zijevanje traje oko 6 sekundi, a ima učinak male tjelovježbe za opuštanje. Već je napravljeno mnogo studija i istraživanja, a bit će ih sigurno još, jer pravi uzrok zijevanja još nije otkriven. Ako je zijevanje zaduženo za termoregulaciju mozga, onda je dobrodošao refleks.

Tagovi: