Zastava Slovenije

Zanimljivosti

Zastava Slovenije

O Sloveniji i Slovenskoj zastavi

Republika Slovenija je službeni naziv Slovenije, srednjoeuropske države na raskrižju glavnih europskih kultura. Glavni grad Slovenije je Ljubljana. Država graniči s Italijom na zapadu, Austrijom na sjeveru, Mađarskom na istoku i sjeveroistoku i Hrvatskom na jugoistoku. Slovenija također a jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Zastava slovenije svoj oblik temelji na reljefnim karakteristika prostora Republike Slovenije. Prema zadnjem popisu stanovništva u Republici Sloveniji živjelo je oko dva milijuna stanovnika. Slovenija je punopravna članica Europske unije.

Povijesno gledano, prostor Slovenije bio je dio mnogih različitih carstava, monarhija i državnih tvorevina. Od Rimskog, Bizantskog i Karolinškog carstva, preko kraljevine Ugarske i Austro-ugarske monarhije do Jugoslavije. Raspadom Jugoslavije početkom 90 ih godina dvadesetog stoljeća Slovenija stječe po prvi puta svoju samostalnost i nezavisnost. Zastava Slovenije se mijenjala kroz povijest kako su se mijenjala carstva i monarhije koja su vladala njome. Zadnja zastava, prije trenutne službene zastava, bila je zastava Jugoslavije. Stjecanjem samostalnosti stanovnici Slovenije su mogli po prvi puta samostalno izglasati svoju zastavu.

Kako izgleda zastava Slovenije

Zastava Slovenije sastavljena je od tri vodoravne bijele, plave i crvene trake. Na njoj se nalazi grb koji predstavlja Triglav, najvišu točku slovenskih Alpa s tri bijele glave. Uz Triglav na zastavi se nalazi i prikaz rijeke Save i Drave u obliku dviju plavih linija. Plavo nebo krase tri šestokrake zvijezde grba Celjske županije. Ove tri zvijezde također simboliziraju tri prekretnice u povijesti zemlje: autonomiju 1918., ulazak u Jugoslavensku federaciju 1945. i njezinu neovisnost 1991. godine. Zastava Slovenije ima zanimljivu povijest.


U 19. stoljeću, pod austro-ugarskom dominacijom, razvija se slovenski nacionalni pokret. Obilježen je utjecajem panslavizma (političkog sustava koji teži ponovnom ujedinjenju svih slavenskih naroda pod pokroviteljstvom carske Rusije) i postupno se približava projektu ujedinjenja sa slavenskim narodima juga. Zastavu u panslavenskim bojama: bijelo, plavoj i crvenoj prvi koriste seljaci za vrijeme ustanka 1848. godine. Godine 1918. ova se trobojnica ponovno koristi diljem Slovenije. Od 1946. do 1991. komunizam zabranjuje nacionalizam te uvodi novu službenu zastavu za sve republike koje se nalaze u sklopu Jugoslavije.

Zastava Slovenije i ostali simboli

Zastava Slovenije nije jedini simbol kojim se Slovenci ponose. Postoji nekoliko nacionalnih simbola koje Slovenci vole isticati. Među simbolima se nalazi i jedna životinja, točnije Protea, vrsta daždevnjaka. Slovenije ima mnogo špilja u kojima ova životinja obitava. Jedna od poznatijih špilja u kojima Protea živi svakako je špilja Adelsberg. Druga životinja kojom se Slovenci ponese jest čovječja ribica koja obitava u najpoznatijoj špilji u Sloveniji, Postonjskoj jami. Od 1991. do 2006. godine nacionalna valuta zemlje bio je tolar. Protej je prikazan na novčiću od 10 tolara. Od 2007. godine slovenska valuta je euro, na kojima se nalaze drugi simboli nego na tolarima.

Simbol koji ima jednaku važnost kao zastava Slovenije svakako je slovenska himna. Slovenska himna napisana je 1844. godine, a njezin autor je France Prešeren. Naziv himne je “Zdravljica”. U himni se promiče težnja za slobodom i jedinstvom Slovenskog naroda. Teme koje obrađuje su prijateljstvo, sloboda, mir i tolerancija.

Tagovi: