Kako životinje prežive zimski san

Zimski san životinja je zapravo posebno fiziološko stanje

Sve što živi i spava, jer treba odmor i regeneraciju, čovjek, životinje pa čak i biljke, a godovi na drveću se mogu brojati kao broj preživljenih zima. Zimski san životinja je zapravo posebno fiziološko stanje koje se naziva hibernacija, jer pomaže životinjama da prežive hladnoću i oskudicu hranom pri ekstremno niskim temperaturama. Prema tome, može se reći da to nije pravo spavanje i da hibernacija kao fiziološko stanje i nema baš puno veze sa spavanjem.

E sada, tu vlada veliko šarenilo, jer ne spavaju baš sve životinje zimski san, divljač poput srna, jelena, sobova, divljih svinja i još nekih životinjskih vrsta zimu provode vrlo aktivno. Istina, te vrste se pripreme za zimu, skupljajući višak potkožnih masti i stvaranjem zimskog krzna, da bi i po najvećim hladnoćama mogli ići u potragu za hranom, pupvima, korom drveća, duboko ukopanog korjenja (divlje svinje), a pomažu im i lovci koji u zimskim danima ostavljaju hranu za njih u njihovim staništima.

Kako izgleda zimski san hladnokrvnih životinja

Hibernacija je evolucijom razvijen adaptivni biološki proces snižavanja tjelesne temperature, usporavanja metabolizma i usporavanja srčanih otkucaja u cilju preživljavanja enormnih hladnoća. To je naročito važno za hladnokrvne životinje poput zmija, žaba, kornjača i riba koje se zimi nikako ne mogu ugrijati. Kako izgleda zimski san hladnokrvnih životinja, one u hladnim danima nalaze zimska skloništa pod kamenjem, u rupama i jazbinama i u njima potpuno neaktivne i naoko uspavane provode kritično razdoblje ekstreno hladnog razdoblja godine.

Hibernacija može trajati nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, ovisno o vrsti životinja, klimi i drugim okolišnim uvjetima i podneblju, no klimatske promjene su počele utjecati i na zimski san životinja. Životinje imaju izoštrenije nagone od ljudi, prije predosjete sve prirodne katastrofe i kataklizme, pa su klimatske promjene u život životinja i način preživljavanja u ekstremnim uvjetima unijele dosta zbunjujuće dezorijentacije. Tako je poznat i takozvani ljetni san ribe plućašice koja se za vrijeme suše ukopava duboko u riječni mulj gdje miruju dok se riječno korito opet ne napuni vodom.

Ne spavaju sve toplokrvne životinje pravi zimski san hibernacijom

Već je navedeno da divljač uopće nema tog zimskog odmora, većina drugih životinja u jesen pojačanim hranjenjem skuplja veću količinu masti, a mnoge poput vjeverica, hrčaka ili jazavaca skupljaju i skladište i svoje zimske zalihe hrane i kada ih glad probudi iz zimskog sna, najedu se iz svoje smočnice i vrate na spavanje. Ne spavaju sve toplokrvne životinje pravi zimski san hibernacijom, nego tek površnim snom iz kojeg ih može probuditi glad, voda ili neka druga opasnost.

Zimski san medvjeda također nije tako čvrst kako se misli, iako se u jesen udebljao, dobio gusto toplo krzno, svoju pećinu natrpao lišćem i mahovinom da se zaštiti od hladnoće, glad ga može probuditi i tada tetura ošamućen i gladan unaokolo. Neke životinje spavaju s pauzama od 5 - 10 dana, spavanje je jako različito od hibernacije, spavači obično zadržavaju normalnu tjelesnu temperaturu, a neke zadržavaju i svijest, ali kada se bude zbog gladi ili nužde, gube energiju i vrlo brzo opet padaju u san.