Kako su podijeljene klimatske zone

Što su klimatske zone

Klimatske zone ovise o položaju kopna gdje se neka klimatska zona nalazi, blizini vodenih površina oceana rijeka mora, nadmorskoj visini, pa sve to utječe na određivanje klime u tom području. Klima kako često zapravo zovemo klimatske zone predstavlja skup meteoročkih značajki u većem dijelu vremenskog perioda pa određuju atmosferu u određenom dijelu Zemlje.

Postoje različite klasifikacije klimatskih zona među najpoznatijima je Koppenova klasifikacija klime kojom se klimatizacijske zone dijele na tropsku, suhu, umjerenu, snježno-šumska ili alpska i polarnu klimu.

Svaka od ovih klimatskih zona ima svoje specifičnosti, te suha razdoblja bilo da su ona u zimskim ili ljetnim mjesecima. Svjetska meteorološka organizacija je donijela odluku da je potrebno između 25 i 35 godina kako bi se definiralo klimatsko razdoblje i proučilo i odredilo klimatsko područje. Promatranjem znanstvenih podataka mogu se uočiti promjene koje dolaze u klimatskim zonama o kojima skoro svakodnevno slušamo u medijima i promjenama koje se dešavaju u svim klimatskim zonama.

Koppenova klasifikacija za klimatske zone

Klimatske zone su podijeljene na šest klimatskih zona. Tropska klima se nalazi u blizini ekvatora i puna je tropskih prašuma, te je to zapravo mega - termalna klima. Tropska klima zadržava toplinu cijele godine što omogućava razvoj različitih biljaka, pa time i obiluje različitim vrstama životinja jer hrane ima dovoljno. Suha klima je obilježena sa vrlo malo oborina tokom godine, te je klima suha jednako i ljeti i zimi, a pustinje su površine kopna koje pokrivaju i obilježavaju podneblja sa suhom klimom. Umjerena klima poznatija kao meto - termalna klima je obilježena većom hladnoćom nego tropska, ali je toplija od polarne klime. Kod umjerene klime su vruća i kišna ljeta, a zime hladne i suhe.

Kontinentalna klima, mikro - termalna klima se obično nalazi u sjevernoj polutki istočne i sjeverozapadne obale, obiluje šumama i visokim travama, ima vrlo hladne zime i vruća ljeta sa pristojnom količinom oborina. Polarna klima je hladna cijele godine i temperature su ispod nule, kopneni dio je pokriven ledenjacima i debelim slojem leda, a najhladnije je na Antarktiku. Alpska klima je klima tundre, suha je i hladna cijele godine, a ovakva se klima nalazi na vrhovima planina na kojima nema drveća i biljaka, osim niskog grmlja koje se prilagodilo takvim uvjetima. Klimatske zone su vrlo različite i svaka ima sovje obilježje.

Povijest istraživanja klimatske zone

Kroz povijest su se proučavale klimatske zone tumačeći područja na različite načine, pa se tako u starom vijeku smatralo da kut pod kojim sunčevo svjetlo dolazi na površinu zemlje određuje vrstu klime, što zapravo dolazi od geografske širine. No, puno prije 400 godina prije naše ere Hipokrat je pisao o utjecaju zraka, vode i tla kao klimu koja utječe na ljudsko zdravlje.

Otkrićem barometra i termomotra u 17. stoljeću omogućilo se mjerenje temperatura zraka i pritiska zraka, te je u tom stoljeću i napravljena prva karta vjetrova za moreplovce, te je nastala karta Golfske struje, a stotinjak godina kasnije se uvela sinoptička karta i pojam anticiklona. Nadalje se razvila znanost klimatologija koja je usko povezana sa meteorologijom.

Te dvije znanosti su prikupljale statističke podatke o vremenskim prilikama na određenim područjima, te povezali za ostalim faktorima koji su utjecali na definiranje klimatske zone u nekom dijelu zemljine kugle. Klimatski faktori kojih nije mali broj određuju o kojoj se klimatskoj zoni radi i njezinim karakteristikama.