Kako su nastala prezimena

Povijest prezimena seže u Staro doba prije nove ere

Sama riječ prez-ime zapravo označava ono što dolazi iza imena, a povijest prezimena seže u Staro doba prije nove ere čim su se pojavile šire organizirane ljudske zajednice. U Staroj grčkoj je mjesto odakle dolazite bilo vaše prezime, kao Tales iz Mileta, u Rimskom carstvu se koristilo trostruko prezime (od roditelja, plemensko i nadimak), u Kini se prezime počelo upotrebljavati oko 2582 godine prije nove ere, u Japanu tek u 19 stoljeću kad i u ostatku svijeta.

Prezimena opisuju čiji si po krvnom srodstvu (patronimi i matronimi - Petrović, Marić), kakav si, obično izvedeno iz nadimaka (Mudrovčić, Ćorić), odakle si (Bosnić, Ramljak), čime se baviš (po zanimanju prvog pretka koji se time bavio (Bačić, Kovač, Kovačević), a mogu se odnositi na opažaje iz okoline (Vuk, Grom, Požar). Opažajno prezime može biti dato djetetu iz magijskih razloga da se dijete očuva od tih prirodnih sila. U Europi su se matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih počele obvezno voditi tek u 19 stoljeću.

Prezimena se nazivaju i nasljednim imenima

Zapisi govore da su prezime u Europi prvo uveli Irci oko 916 godine, naglašavajući tako tko je čiji ili tko je od koga potekao. Prezimena se nazivaju i nasljednim imenima koja se prenose "s koljena na koljeno" kroz generacije. Slijedi Nizozemska u 17 stoljeća, vođenje matičnih knjiga je bilo važno za ostvarivanje kolonijalnih težnji. Navodnono vas u Hrvatskoj do 12 stoljeća nitko nije ni pitao za prezime, pa ono i nije bilo nigdje ni zapisano.

Nakon Tridentinskog koncila od 1545 - 1563 godine se uvodi obavezno upisivanje prezimena ili nasljednih imena. Crkva je tim upisima željela spriječiti incest, krivoženstvo, a i kontrolirati populaciju u drugim segmentima života. Crkvene matične knjige su sve do 19 stoljeća bile jedini pisani trag o prošlim naraštajima i prezimenima koja su se nasljeđivala. Na vjenčanjima je žena preuzimala muževo prezime sve do 1979 kada je Konvencija Ujedinjenih naroda zabranila tu prisilu i ostavila ženama slobodu da izaberu i zadrže svoje prezime i nakon vjenčanja.

Prva prezimena su dobili bogataši u svim narodima

I danas susrećemo prezim Carević, Kraljević, Knežević, Begović i slična koja nam govore kome je to nasljedno ime bilo najvažnije. Prva prezimena su dobili bogataši u svim narodima, ona su štitila njihov imetak i liniju nasljeđivanja. Danas se prezime upisuje na rođenju prema zakonskim odredbama u cijelom svijetu, osim možda u nekim izoliranim plemenskim zajednicama koje još nisu imale dodira sa civilizacijom. Danas je po zakonu moguće i promijeniti prezime, ali ta promjena se mora unijeti u matčne knjige.

Proučavanjem prezimena se može donekle rekonstruirati povijest nekog naroda. Onomastika ili onomatologija je grana etimologije uključuje uz proučavanje toponima (geografski) i porijeklo imena, a i prezime se može pratiti do svog nastanka ili korijena. Takva proučavanja su naročito zanimljiva lingvistima i antropolozima, ona ne mogu objasniti baš točno i sve, ali mogu osvijetliti naše korijene. Čak i ako netko promijeni prezime, ta promjena će biti zabilježena u matičnim knjigama i možda osvijetliti razlog promjene i ako osoba nije navela razlog.