Kako se zaštiti od krpelja – Savjeti i preporuke za sigurno uklanjanje krpelja

Kako se zaštiti od krpelja -  Savjeti i preporuke za sigurno uklanjanje krpelja

Što su krpelji

Krpelji su paraziti, nametnici koji mogu preživjeti samo ako se hrane krvlju svog domaćina gdje su zagrizli. Domaćin krpelja može biti čovjek, te životinje poput mačke, psa, krave i goveda općenito, ali nalazi ih se i na pticama i gmazovima. Krpelj pripada skupini člankonožaca jer ima osam nogu, te se svrstavaju u skupinu zajedno s paucima i škorpionima. Postoje preko 700 vrsta krpelja, a mogu biti crni, smeđi ili žuti, te su dugački maksimalno dva centimetra no uobičajena dužna im je par milimetara.

Krpelji su opasni za domaćina zbog svog razvojnog ciklusa, naime kada krpelj zagrize domaćina on se hrani krvlju, obično je to ženka koja će početi ispuštati feromone kako bi privukla mužjaka. Mužjak će se prikvačiti na ženku kako bi je oplodio, te će ona proizvesti na stotine i tisuće jajašca koja su otrovna za domaćina. No, nisu samo jajašca otrovna za domaćina već otpadne tvari koje ženka ne ispušta van nego otpadne tvari ulaze u krv domaćina stvarajući upalni proces i pojačavajući prokrvljenost na upaljenom mjestu što ženki krpelja i odgovara jer time dobiva više hrane.

Koje bolesti prenose krpelji

Krpelji nisu opasni samo zbog toga što i krvotok ispuštaju otrovne i otpadne tvari, te jajašca, već što prenose bolesti koje mogu biti itekako kobne za domaćina. Obično krpelj zagrize na čovjeku područje trbuha, prepona, ispod pazuha ili iza uha, mjesta koja su dovoljno vlažna i koža je tanka. Oni mogu na čovjeka i životinju doći iz trave tako da se uspnu po nogama, ali mogu i pasti s drveta i grana, te listova, pa kada se nožicama zahvate na domaćina hodat će po tijelu i tražiti pogodno mjesto gdje bi zagrizli.

Zaraženi krpelji, ali i oni koji nisu prenosnici bolesti trebaju biti otklonjeni odmah iako je znanstveno dokazano da se bolest ne može prenijeti unutar 24 sata od ugriza krpelja. Bolesti koje krpelj može prenijeti su putem bakterija i virusa, te tako bakterijom Borrelia burgdorferi uzrokuje Lajmsku bolest, virusom se prenosi meningoencefalitis, a psećim se krpeljima može zaraziti s mediteranskom pjegavom grozicom. Krpelj prenosi i bolesti poput erlihioza, anaplazmoza, babezioza, a rijeđe tularemija ovisno s kojeg područja krpelj dolazi.

Kako se zaštiti da krpelji ne ugrizu

Kako bi se zaštitili od bolesti koje krpelji prenose možemo se cijepiti u rano proljeće prije nego priroda zaživi, pa ako i dođe do ugriza zaraženog krpelja cjepivo će zaštititi zdravlje čovjeka od bolesti. Uobičajeno je da se radnici koji rade u šumarijama i održavanju parkova moraju se u skolopu radnog mjesta cijepiti jer su tokom radnog vremena izrazito izloženi krpeljima.

Sljedeći oblik zaštite je da nakon svakog boravka u prirodi nakon što dođemo kući se temeljito pregledamo i otuširamo uključivo i pranje kose kako bi s tijela isprali krpelja koji se još nije uhvatio, naime mogu proći i sati dok krpelj ne zagrize.

Kada ste u prirodi izbjegavjete gustiše i duboku travu, te se krećite širokim stazama, nosite glaku odjeću na koju se krpelji ne mogu uhvatiti. Na stopala obucite neprobojne cipele ili gumene čizme pa se krpelj tako neće moći penjati do tijela. Također se možete pošpricati sprejevima protiv insekata no pazite da se tada ne izlažete suncu jer bi moglo doći do fototoksične reakcije na koži. Ukoliko se krpelj zakvačio mjesto nemojte mjesto uboda natopiti uljem ili alkoholom jer će onda krpelj otpustiti otrovne tvari u krvotok, nego ga pincetom što bliže koži uhvatite i lagano povucite prema gore bez okretanja, te koristite rukavice jer je on zarazan i na dodir. Ako ga ne možete izvaditi sami obratite se liječniku i to što prije.


Tagovi: