Kako se mijenjaju godišnja doba

Kako se mijenjaju godišnja doba

Što su i kako se mijenjaju godišnja doba?

Godišnja doba su periodi u kalendaru koji se obično dijele na četiri dijela: proljeće, ljeto, jesen i zima. Svako od ovih godišnjih doba ima karakteristične meteorološke, astronomsko-vremenske i biološke karakteristike koje se javljaju u različitim dijelovima svijeta, te kako se mijenjaju godišnja doba ovisi o mnogim faktorima. Proljeće je prvo godišnje doba koje dolazi nakon zime. Obično počinje u ožujku na sjevernoj hemisferi i rujnu na južnoj hemisferi. U proljeće, dani postaju duži, temperatura se povećava, a priroda se budi nakon zimskog mirovanja. Drveće i biljke ponovno počinju cvjetati, a životinje se vraćaju s migracija i aktiviraju se u potrazi za hranom. Ljeto dolazi nakon proljeća i obično traje od lipnja do kolovoza na sjevernoj hemisferi i od prosinca do veljače na južnoj hemisferi. Ljeto je poznato po visokim temperaturama, dugim sunčanim danima i manje padavinama. Tada su biljke i cvijeće su u punom cvatu, a mnoge voćke sazrijevaju i postaju spremne za berbu. Jesen dolazi nakon ljeta i traje od rujna do studenog na sjevernoj hemisferi i od ožujka do svibnja na južnoj hemisferi. U jesen, temperatura počinje padati, dani postaju kraći, a priroda se priprema za zimu. Listopadno drveće mijenja boje i lišće počinje padati s grana, a mnoge biljke proizvode plodove i sjeme za preživljavanje tijekom zime. Zima je posljednje godišnje doba koje dolazi nakon jeseni. Obično traje od prosinca do veljače na sjevernoj hemisferi i od lipnja do kolovoza na južnoj hemisferi. Zima je karakterizirana niskim temperaturama, kratkim danima i često snijegom ili ledom. Većina biljaka i životinja ulazi u stanje mirovanja, a neki dijelovi prirode postaju manje aktivni. Ljudi se oblače toplije i sudjeluju u zimskim sportovima poput skijanja. Kako se mijenjaju godišnja doba? Saznajte u sljedećem dijelu članka.

Kada i kako se mijenjaju godišnja doba?

Kako se mijenjaju godišnja doba? Godišnja doba se mijenjaju tijekom godine zbog promjena u položaju Zemlje u odnosu na Sunce. Ove promjene uzrokuju varijacije u intenzitetu sunčeve svjetlosti i trajanju dana, što rezultira različitim meteorološkim uvjetima i biološkim aktivnostima. Kako se mijenjaju godišnja doba je uzrokovano je nagibom Zemljine osi i njezinim kružnim putem oko Sunca. Zemljina os je nagnuta za približno 23,5 stupnjeva u odnosu na ravninu njene putanje. Ova nagiba rezultira promjenom kutne udaljenosti Sunca od Zemlje tijekom godine. Proljeće započinje kada Zemlja na određenoj hemisferi doseže točku svoje putanje gdje Sunce izgleda izravno iznad ekvatora. To se događa oko 20. ožujka na sjevernoj hemisferi i 22. rujna na južnoj hemisferi. Ljeto dolazi kada Zemlja nastavi rotaciju oko Sunca, a polukrug kojim prolazi Sunce pomakne se bliže određenoj hemisferi. Za sjevernu hemisferu, to se događa oko 21. lipnja, dok za južnu hemisferu to je otprilike 21. prosinca. Jesen počinje kada se Zemlja nastavi kretati oko Sunca, a Sunce se pomakne dalje od određene hemisfere. To se događa oko 22. rujna na sjevernoj hemisferi i 20. ožujka na južnoj hemisferi. Zima počinje kada Zemlja nastavi rotaciju oko Sunca i Sunce doseže najudaljeniju točku od određene hemisfere. Za sjevernu hemisferu, to se događa oko 21. prosinca, dok za južnu hemisferu to je otprilike 21. lipnja.

Kako se mijenjaju godišnja doba na Zemlji?

Kako se mijenjaju godišnja doba je zbog nagiba Zemljine osi i njenog kružnog kretanja oko Sunca. Ovaj nagib uzrokuje da Sunčeva svjetlost padne pod različitim kutovima na Zemlju tijekom godine, što rezultira promjenom količine primljene solarne energije. Kada je određena hemisfera okrenuta prema Suncu, primjenjuje se veća količina sunčeve svjetlosti na tu hemisferu, što rezultira toplijim i dužim danima. S druge strane, kada je određena hemisfera udaljena od Sunca, manja je količina sunčeve svjetlosti koja pada na tu hemisferu, rezultirajući hladnijim i kraćim danima. Sada kada znamo kako se mijenjaju godišnja doba, sada ćemo otkriti koje su točne posljedice ovih promjena. Posljedice promjene godišnjih doba su vidljive u raznim aspektima na Zemlji. One utječu na klimu i vremenske uvjete jer svako godišnje doba ima svoje karakteristične meteorološke obrasce, kao što su temperature, oborine, vjetrovi i tlak zraka. Također, imaju direktni utjecaj na prirodu i ekosustave. Biljke i životinje prilagođavaju se promjenama u okolišu i mijenjaju svoje obrasce rasta, reprodukcije i migracija. Isto tako, imaju značajan utjecaj na poljoprivredu i usjeve. Poljoprivrednici prilagođavaju svoje aktivnosti prema godišnjim dobima kako bi optimalno iskoristili uvjete za uzgoj usjeva. I za kraj, promjene godišnjih doba utječu na svakodnevni život ljudi i njihove aktivnosti. Ljudi moraju prilagođavati svoje planove, aktivnosti i načine odijevanja prema trenutnim vremenskim uvjetima.


Tagovi: