Kada je počeo domovinski rat

Zanimljivosti

Kada je počeo domovinski rat

Kada je počeo domovinski rat – oružane pobune 90-te kod Knina

Kada je počeo domovinski rat i danas je predmet povijesne rasprave. Kako bismo razumjeli povijesne činjenice potrebno je sagledati i događaje koji su prethodili domovinskom ratu.

Balvan revolucije su termin koji vam je zasigurno poznat, radi se o početnoj fazi pobune srpskog naroda na području Hrvatske koji su na važnim prometnicama radili barikade od drveća i kamenja u okolici Knina počevši u kolovozu 1990-te godine. Time se nastojalo zemljopisno područje juga Hrvatske u vrhu turističke sezone odvojiti od ostatka Hrvatske. Zatvaranjem strateških prometnica za povezivanje centralne sa južnom Hrvatskom u području Knina dovelo je osim do prekida turističke sezone i do brojnih ekonomskih negativnih situacija.

U Kninu se stvorila nelegalna vlast koja je imala novčanu i političku potporu iz Srbije, te velikosrpskih krugova JNA koji su naoružavali civilno srpsko stanovništvo oružjem i poticali ih na sukobe. Skupine pojedinaca su balvan revolucijom ne samo ometale infrastrukturu i prekinule turističku sezonu u kolovozu 1990-te godine, nego su miniranjem pruga potpuno onemogućili transportnu djelatnost i opskrbu juga Hrvatske osnovnim egzistencijalnim stvarima za ljudski život stanovništva juga i brojnih turista, te funkcioniranje privrede i brojnih tvrtki.

Povijesno gledajući balvan revolucija je bila prethodnica trenutku kada je počeo domovinski rat u Hrvatskoj i dešavalo se mjesecima kroz akcijama pobunjenih Srba zatvaranjem prometnica, razbojstvima i ubojstvima onih koji su se našli na tim područjima, oružanim pljačkama, već spomenutim miniranjem pruga, kasnije i mostova.

Kada je počeo domovinski rat – proljeće 91-ve godine Pakrac

Kada je počeo domovinski rat se povezuje sa prvim oružanim sukobom koji se dogodio u noći sa prvog na drugi ožujka 91. godine u Pakracu. Naime, u toj noći se dogodilo razoružavanje policajaca hrvatske nacionalnosti, njih šesnaest i tim činom preuzeli vođenje policijske postaje u Pakracu. Taj događaj je popraćen i dolaskom JNA koja je poslala tenkove iz Bjelovara da tu večer budu prisutni u Lipiku i Pakracu.

Sljedećeg dana su hrvatski specijalci iz Bjelovara stigli u Pakrac i munjevitom akcijom vratili policijsku postaju u hrvatsku vlast. Akcijom su svladani pobunjeni policajci od kojih su njih 32 zarobljena, a ostali se razbježali u okolne šume i brda Papuka i Psunja. Sama činjenica da se pokušalo razoružati hrvatske policajce od kojih neki nisu htjeli predati oružje, te su neki uspjeli uzeti nešto od naoružanja, smatra se direktnim činom napada koji je kulminirao oružanim sukobom narednih dva dana.

Dolazak hrvatskih specijalaca koji su uklonili barikade predstavlja trenutak kada je počeo domovinski rat. Hrvatski specijalci su vratili vlast policijske postaje u hrvatske ruke, a u srpskim medijima je događaj popraćen dezinformacijama kojima su tvrdili da su brojni Srbi poginuli i ranjeni, zbunjeno stanovništvo srpske nacionalnosti bježalo je iz gradova i sela. Te noći su poginula tri hrvatska policajca i vijesti srpskih medija su vrlo brzo demantirane.

JNA je sljedećih dana poslala svoje snage u Pakrac na glavne točke grada s ciljem sprečavanja daljnjih sukoba, istovremeno su u Pakrac stigla i dva autobusa hrvatskih policajaca. Nakon tri tjedna JNA se povlači iz Pakraca i okolnih mjesta, međutim aktivnosti pobunjenih policajaca nastavile su se miniranjem i barikadama u okolnim mjestima.

Kada je počeo domovinski rat – Krvavi Uskrs 91.godine

Kada je počeo domovinski rat možemo reći da je slijed događaja koj su započeli kninskom balvanskom revolucijom, prvim oružanim sukobom hrvatskih policajaca sa pobunjenim srpskim policajcima u Pakracu i akcijom hrvatskih specijalaca u nacionalnom parku Plitvice kada je poginuo prvi hrvatski branitelj Josip Jović.

Kao što su u kninskom području pobunjeni Srbi pokušali odvojiti jug Hrvatske od kontinentalnog dijela, tako su 28. og ožujka 1990. godine naoružane srpske jedinice stvorile blokadu prometnice na Plitvičkim jezerima, državne ceste D1 i stacionirali se u NP Plitvička Jezera.

Akcijom Jedinice za posebne namjene Rakitje i Antiterorističke jedinice Lučko 31. ožujka 1990. godine smatra se nastavak događanja kada je počeo domovinski rat. Cilj ove akcije je bio osloboditi glavnu prometnicu koja je povezivala sjever i jug Hrvatske i vratiti NP Plitvička Jezera i Hotel Jezero svojoj osnovnoj namjeni nacionalnog parka i hotela. Rani jutarnji sati tog Uskrsa započeli su zasjedom na hrvatske policajce i trajali su nekoliko sati do svladavanja srpskih pobunjenika i preuzimanjem kontrole nad državnom cestom i nacionalnim parkom. Josip Jović je pri kraju te akcije preminuo, iako je imao zaštitnu pancirku, ali je bio pogođen u nezaštićeni dio tijela. U ovoj akciji koja se naziva i Krvavi Uskrs ranjeno je devet hrvatskih Josipovih kolega.

Tagovi: