Kad počinju godišnja doba

Znanost

Kad počinju godišnja doba

Kad počinju godišnja doba kalendarski

Još u osnovnoj školi smo učili da postoje četiri godišnja doba – proljeće, ljeto, jesen i zima koja su kalendarski određena. Kad počinju godišnja doba kalendarski možda jesu određena, no to ne znači automatski da se tada i mijenja vrijeme kako bi to trebalo biti u skladu s određenim godišnjim dobom. Posljednjih godina su posebno osjetne te neusklađenosti vremenskih prilika i neprilika s godišnjim dobima te se mnogi ljudi znaju zbuniti pa ih zanima kad počinju godišnja doba.

Načelno, svako godišnje doba traje 3 mjeseca te službeno kažemo da proljeće kreće 21.3., ljeto počinje 21.6., jesen 23.9., a zima 21.12. svake tekuće godine. Osim što godišnja doba karakteriziraju neke vremenske pojave i određene temperature, ona su specifična i po tome što je na prvi dan ljeta najduži dan, dok je noć najkraća. Prvi dan zime je obrnuto, noć je najduža dok je dan najkraći, a prvi dan proljeća i jeseni karakterizira dan i noć jednake duljine.

Kad počinju godišnja doba i po čemu se razlikuju

Kad počinju godišnja doba kalendarski možemo pratiti samo po trajanju dana i noći jer to je jedina stvar koju sa sigurnošću možemo povezati s određenim godišnjim dobom. Nekad se kad počinju godišnja doba moglo puno lakše pratiti po smjernicama kao što su temperature i vremenske pojave koje su tipične za određeno doba.

Proljeća bi tako trebala biti ugodna s toplijom klimom te popraćena s ponešto kiše. Ljeta bi trebala biti vruća, ponegdje sparna te s mogućim čestim pljuskovima koji brzo dođu, ali i odu. Jeseni bi trebale postepeno biti hladnije sa puno kiše i magle, dok bi zimu trebale okarakterizirati niske temperature, hladnoća i snijeg. I dok je nekad ranije zbilja i bilo tako, danas kao da su sva godišnja doba izmiješana pa tako zimi imamo temperature kao što je to uobičajeno u proljeće i popraćene mnogim kišama, dok u proljeće ponekad zna biti zbilja hladno i popraćeno padalinama poput snijega.

Kad počinju godišnja doba s obzirom na lokaciju

Kad počinju godišnja doba kalendarski je određeno, no moramo uzeti u obzir da postoje zemljina sjeverna i južna polutka te da nisu svugdje istovremena godišnja doba. Tako je recimo, kada je na sjevernoj polutci ljeto, na južnoj je zima i obrnuto. To ima veze s položajem planete Zemlje naprama Suncu te stoga kad govorimo o tome kad počinju godišnja doba, govorimo iz vlastite perspektive. Osim što su godišnja doba obrnuta s obzirom na to na kojoj polutci Zemlje se nalazimo, godišnja doba variraju i s obzirom na lokaciju.

Tako se recimo kaže da u tropskim krajevima postoje samo 2 godišnja doba – kišno, što je slično našem proljeću te sušno razdoblje na koje otpadaju ostala doba. Osim tropskih područja, postoje i neke druge lokacije koje imaju specifične situacije kao što su velike pustinje poput Sahare gdje je gotovo vječno ljeto, te na Antarktici gdje imamo vječnu zimu s mnogo leda i snijega.

Tagovi: