Anksiozni poremećaji – uzrok, simptomi, liječenje

Anksiozni poremećaji i kako ih prepoznati

Anksiozni poremećaji ili skraćeno, anksioznost se generalno objašnjava kao osjećaj nelagode koja je popraćena napetosti, zabrinutošću i panike koja može rezultirati iznenadnim izbojima u vidu napadaja panike. Anksiozni poremećaji smatraju se prvenstveno emocionalnim stanjem te se javljaju kod velikog broja ljudi, samo što su kod nekih ti poremećaji povremeni dok ima i ljudi koji pate od neprekidnih epizoda anksioznosti, napadaja panike i sličnog. Povremene pojave anksioznih poremećaja mogu se kontrolirati i kod mnogih ljudi se to uspješno rješava, no kada je taj osjećaj prisutan neprestano, osobe imaju smanjenu sposobnost funkcioniranja. U takvim slučajevima često ljudi nemaju kontrolu nad anksioznosti već ih ona zna kočiti u svakodnevnom životu do točke da pojedini ljudi ne mogu normalno funkcionirati. Iako se anksiozne poremećaje može uočiti u gotovo u svim životnim razdobljima i kod oba spola, najčešće ipak zahvaća žensku populaciju u mlađoj odrasloj dobi što može biti uzrokovano cijelim nizom faktora s kojima se neke žene susreću.

Anksiozni poremećaji i njihovi uzroci

Anksiozni poremećaji mogu biti uzrokovani cijelim nizom faktora. Neki znanstvenici smatraju da oni mogu biti uzrokovani genetskim i biološkim faktorima, no najčešće se ipak javlja kao rezultat neke traume koja je ostavila traga na psihi pojedinca. Ovakvi poremećaji, ukoliko su konstantni i ukoliko se ne tretiraju mogu ostaviti posljedice na psihičkom zdravlju pojedinca te mogu dovesti do razvoja nekih drugih poremećaja ili bolesti koje se vežu uz ljudsku psihu. Anksiozni poremećaji mogu imati cijeli niz simptoma te se oni dijele na kognitivne, emocionalne, bihevioralne i tjelesne simptome. Neki od kognitivnih simptoma su zabrinutost, slaba koncentracija, negativnost te mnogi drugi slični. Emocionalne simptome karakteriziraju osjećaj neugode i nemira, uplašenost te nervoza, dok su bihevioralni simptomi situacije poput izbjegavanja ljudi i mjesta koja izazivaju nelagodu, sramežljivost, kao i povučenost u sebe zbog čega se ponekad osobe kreću zatvarati u sebe i izbjegavati svoju okolinu koliko je to god moguće kako se ne bi doveli u neželjene situacije.

Anksiozni poremećaji i kako se tretiraju

Osim svih navedenih simptoma, tjelesni simptomi anksioznih poremećaja najčešće ostavljaju najveći trag na pojedincu. Osjećaj gušenja, povišeni krvni tlak popraćen velikim brojem otkucaja srca, grčevi u mišićima i gastroenterološkom sustavu, povraćanje, proljev i mnogi drugi tjelesni simptomi mogu otežati svakodnevno funkcioniranje pojedinca. Anksiozni poremećaji dijele se na različite tipove te se s obzirom na njih oni i drugačije tretiraju i liječe. Kada su anksiozni poremećaji u pitanju, najčešći su napadaji panike, odnosno, panični poremećaj, zatim agorafobija te socijalna anksioznost. To naravno nisu jedini oblici, no nekako se najčešće manifestiraju kod ljudi. Anksioznost se liječi s obzirom na njen tip, no najčešći načini liječenja su odlasci na psihoterapije, kognitivno-bihevioralne terapije, lijekovi te promjenom načina života. Svatko može napraviti promjenu načina života i to bi trebao biti prvi korak svakome tko pati od anksioznih poremećaja, no ukoliko to nije dovoljno poželjno je stupiti u kontakt s liječnikom koji će vas uputiti u daljnju terapiju.