Secesija u Hrvatskoj

Secesija u Hrvatskoj (i svijetu) ili
"Kako teče obnova nakon potresa"?

Secesija (hrvatski: povlačenje, izdvajanje) je stil u umjetnosti koji se krajem 19. stoljeća razvija pod različitim imenima u različitim krajevima svijeta: u Francuskoj je poznat kao Art Nouveau, u Njemačkoj kao Reformstil, u Belgiji kao Coup de Fouet (Whiplash ili dekorativna umjetnost), u SAD kao Art deco ili Tiffany, u Španjolskoj kao Modernismo, u Nizozemskoj Nieuwe Kunst, u Italiji Arte nuova, itd. Objedinjujući naziv jest Nova umjetnost i pripada širem periodu modernizma.

Neki od najpoznatijih svjetskih novoumjetnika secesionista su: August Rodin, Gustav Klimt, Ernesto Basile i Louis Comfort Tiffany.

Vodeća ideja secesije je da funkcija određuje formu a glavne karakteristike su često korištenje motiva iz prirode, valoviti, blago zakrivljeni potezi, asimetrični oblici i kompleksni, detaljizirani uzorci.

Najvažniji predstavnik secesije u Hrvatskoj jest Bela Čikoš Sesija, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti, tada zvane Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, i jedan od njenih prvih nastavnika uz Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca, Menci Clementa Crnčića, Otona Ivekovića i Branka Šenou. Na ALU je neko vrijeme radila katedra arhitekture pod vodstvom Drage Iblera.

Ivan Meštrović, slavni hrvatski kipar, također koristi modernističke elemente u svom stvaralaštvu. Tvorac je paviljona hrvatskih likovnih umjetnika koji je za vrijeme NDH prenamijenjen u džamiju. Očito nisu imali obzira prema umjetnosti i umjetnicima.

Najpoznatija secesijska arhitektura u Zagrebu: Umjetnički paviljon, hotel Palace, kuća Kallina i Etnografski muzej. Mora se spomenuti arhitektonski studio Hönigsberg&Deutsch koji je zaslužan za većinu obnovljenih zgrada nakon potresa 1880., osobito u Donjem gradu.

Hrvatski državni arhiv djelo je Rudolfa Lubinskog.

Toliko o secesiji u Hrvatskoj i svijetu.

Kako teče obnova nakon potresa? Koja obnova? Pa nije ovo 1880. godina. Sada je 2022.

Sjetimo se da je Zagreb pogodio potres jačine 5.5 po Richterovoj skali. Bilo je to u Ožujku 2020.

Petrinju i okolicu je pogodio potres krajem 2020. Imao je jačinu 6.2 Richtera.

Pokušavam na Internetu naći neke medijske napise novijeg datuma, da vidim kako napreduje obnova u Zagrebu i Petrinji, ali ništa ne nalazim. Po hrvatskom običaju, bogati i povezani su se pobrinuli za sebe i svoje a sirotinja neka se snađe. Ako može.

Potres 1880. je imao jačinu 6.3 Richtera. Više nego ovaj 2020. a obnova većine zgrada je dovršena unutar jedne godine. JEDNE GODINE! Dobro, bilo je mnogo manje objekata i nije bilo - birokracije i korupcije kao danas. Birokracija i korupcija idu skupa, ruku pod ruku.

Obnova zagrebačke katedrale trajala je do 1906., a vodio ju je Hermann Bollê, poznati zagrebački arhitekt.

Politbirokracija nam poručuje: što će vam krov nad glavom kad imate nebo za kišobran?