Obavijest korisnicima

Dana 2. ožujka 2020. od 01,00 sati do 02,00 sata predviđa se privremeno zatvaranje dionice autoceste A6 za sav promet, od čvora Oštrovica do čvora Kikovica u oba smjera, u trajanju do 15 minuta, zbog prolaska izvanrednog prijevoza.

 

Molimo korisnike za pojačan oprez u zoni postavljene regulacije prometa.

Završna konferencija projektnih rezultata

|

Dana 19. veljače 2020. godine u 11:00 sati u Almeria centru u Zagrebu održana je Završna konferencija projektnih rezultata Studije izvodljivosti za projekt Prilagodba infrastrukture na relaciji Zagreb- Karlovac

opširnije...

ZAPOČELA ZIMSKA SLUŽBA ODRŽAVANJA

|

Zimska služba održavanja autocesta započela je 15.10. na brdskim dionicama od čvora Karlovac do čvora Vrata na A6 (Gorski kotar), a na ostalim dionicama autocesta 01.11. tekuće godine.

 

Ovisno o vremenskim prilikama (stanje kolnika, temperatura, padaline,...) nastupaju zimski uvjeti na autocesti, odnosno na određenoj dionici, a isto podrazumijeva ograničenje ili zabranu prometovanja motornim vozilima koja nemaju zimsku opremu i teretnim automobilima s priključnim vozilom.

opširnije...
ENC pakete moguće je kupiti na svim naplatnim postajama 0-24.
besplatni info telefon
0800 0111Poziv iz inozemstva
+385 1 6504 899

Okoliš

Sustav upravljanja okolišem (ISO 14001)

U Autocesti Rijeka - Zagreb d.d. 15. ožujka 2007. godine certificiran je sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001, nakon uspješne provjere od strane certifikacijske ustanove Cro Cert.

U okviru sustava upravljanja okolišem određeni su aspekti okoliša tako da su definirane aktivnosti u glavnim procesima i procesima podrške te su određeni njihovi aspekti okoliša, tj. elementi aktivnosti organizacije, proizvoda i usluga koji jesu ili mogu biti u interakciji s okolišem. U okviru procesa investicijskih radova i postupaka procesa pripreme izgradnje i gospodarenja PUO (pratećih i uslužnih objekata) obuhvaćene su aktivnosti izvođača radova i podkoncesionara u koridoru autoceste, obzirom da svojim postupcima direktno utječu na upravljanje okolišem te na imidž tvrtke. Definirano je više od 250 aktivnosti te 40 aspekata okoliša.

Analizom značajnih aspekata okoliša, pravnih i drugih zakona kao i tehnoloških i financijskih mogućnosti postavljaju se odgovarajući ciljevi koji dovode do smanjenja ili otklanjanja negativnih utjecaja na okoliš. Opći i pojedinačni ciljevi konkretiziraju politiku prema okolišu, a provedbom zadanih programa omogućuje se postizanje postavljenih ciljeva. Dobro definiranim ciljevima sprječavaju se štetni utjecaji na okoliš i osigurava prevencija onečišćenja.

Opći, dugoročni i stalni ciljevi upravljanja okolišem su:

  • Usklađenost sa svim zakonima, provedbenim propisima i normama;
  • Smanjenje potrošnje resursa na mogući minimum;
  • Smanjenje stvaranja otpada i zagađenja zraka, voda i tla;
  • Osiguranje sigurnog i po okoliš prihvatljivog zbrinjavanja otpada;
  • Razvoj svijesti zaposlenika o potrebi zaštite okoliša;
  • Usvajanje, kad je moguće, novih tehnologija i materijala koji omogućavaju ostvarenje navedenih ciljeva.

Biološka raznolikost

Autocesta kao i sve druge vrste prometnih infrastruktura - željeznice, plovni kanali i dr. znatno i višestruko utječu na staništa životinja kojima prolaze, a naravno i na životinje. Učinci barijere pojavljuju se svagdje gdje životinje zbog strukture prometnica, ograda ili prometa ne mogu jednostavno prijeći cestu.

Glavni negativni učinci prometnica su:

  • izravan gubitak staništa,njihova fragmentacija i fragmentacija populacija,
  • degradacija kakvoće staništa, neposredno stradavanje životinja u pokušaju prelaska prometnica i rizik ugrožavanja sudionika u prometu (sudar s velikom životinjom).

Fragmentacija staništa prepoznata je kao jedan od najvažnijih uzroka smanjenja biološke raznolikosti u Europi. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina izgrađeno mnogo kilometara novih autocesta koje povezuju unutrašnjost sa sjevernim i južnim obalnim pojasom, ali istodobno, prolazeći kroz Gorski kotar, Liku i Dalmaciju, sijeku staništa velikih zvijeri i svih drugih životinja uzduž i poprijeko.

Mrežom autocesta Karlovac-Rijeka i Bosiljevo-Split stanište velikih zvijeri je podijeljeno u četiri dijela. Iako te prometnice utječu na kakvoću staništa i mogućnosti kretanja svih životinja, zbog velikog broja i dužine objekata na autocesti, teoretski je osigurana dovoljna propusnost. Autocesta Rijeka - Zagreb od Bosiljeva do Rijeke ima na 25 posto svoje ukupne dužine objekte koji tvore moguće prijelaze (most, tunel, vijadukt i dr.) i jedan zeleni most (Dedin). Telemetrijskim praćenjem triju vrsta velikih zvijeri (ris, vuk i medvjed) u Gorskom kotaru utvrđeno je da svaka od njih prelazi autocestu te da neke od njih imaju životne prostore s obiju strana autoceste.

Dosadašnjim praćenjem pomoću pješčanih pragova i infracrvenih senzora utvrđeno je da su prijelaz za divlje životinje Dedin u Gorskom kotaru iskorištavale sve vrste velikih sisavaca koje obitavaju na ovom području.

Iako dosadašnje spoznaje nameću zaključak da novoizgrađene autoceste u Hrvatskoj imaju utjecaj na prostornu preraspodjelu vučjih čopora, bit će potrebno još praćenja (telemetrija, infracrveni senzori, praćenje stradavanja na prometnicama, ocjene prikladnosti svih objekata i njihove propusnosti) da bi se utvrdili uzorci kretanja i uporabe staništa u novonastalim okolnostima (postojanje autocesta i prijelaza), moguće kritične točke na kojima životinje prelaze i stradavaju.

Istovremeno s osiguravanjem najveće moguće prohodnosti okomito na pružanje autoceste, izgradnjom prijelaza, te održavanjem prolaza ispod mostova i vijadukata te preko tunela, maksimalno se onemogućava prolaženje preko brze prometnice izgradnjom odgovarajućih ograda.

 

Otpad

Otpad u društvu Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. nastaje kao produkt procesa rada same tvrtke i djelovanja korisnika autoceste. Postupanje s otpadom obuhvaća: gospodarenje otpadom, privremeno odlaganje otpada do njegove predaje pravnim osobama ovlaštenim za skupljanje i daljnje postupanje s otpadom, redovito održavanje i čišćenje prometnih i drugih površina od otpada, kao i građevina u sustavu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, ustrojavanje i vođenje propisanih evidencija i dokumentacije, te interni nadzor nad primjenom mjera utvrđenih Planom gospodarenja otpadom.

Opasni otpadi koji nastaju u procesu rada ARZ-a su: motorna ulja, zauljena voda i talog, te druge vrste opasnih tvari iz separatora u sustavu odvodnje otpadnih i oborinskih voda, uljni filteri, antifriz, akumulatori, baterije, boje i lakovi, razrjeđivači, zauljene krpe, ambalaža od motornih i drugih ulja, kemikalija, boja i lakova, toneri, kemikalije, električni i elektronski otpad i slično.

Neopasni otpad u procesu rada ARZ-a pojavljuje se u obliku komunalnog, ambalažnog, građevnog i otpadnih guma, pod uvjetom da pobrojane vrste otpada u cijelosti ili u svojim dijelovima nemaju neko od svojstava opasnog otpada.

Inertni otpad je uglavnom neopasni otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, nije topiv, goriv, ni na drugi način reaktivan niti biorazgradiv, a u procesu rada ARZ-a pojavljuje se u obliku građevnog otpada čije je porijeklo vezano uz stijenske i zemljane materijale u svim oblicima uporabe, opekarske proizvode, asfaltne mješavine i beton.

Gospodarenje otpadom nastalim tijekom građenja tj. izvođenja investicijskih radova, izvanrednog održavanja i izgradnje pratećih i uslužnih objekata, provodi se u skladu sa zakonom i dokumentacijom sustava upravljanja okolišem. Od 2007. godine kroz postupke sustava upravljanja okolišem, plan upravljanja okolišem i planove zaštite okoliša izvođača u ARZ-u se prate poduzete mjere zaštite okoliša od strane izvođača, između ostalog i postupanje sa i zbrinjavanje komunalnog otpada i otpadnog ulja, kao i vođenje potrebne dokumentacije o otpadu na lokaciji gradilišta i pri odvozu otpada s lokacije gradilišta te dostavi podataka nadležnim tijelima.

 

Nadzor rada

Važan čimbenik smanjenja utjecaja na okoliš svakako je i praćenje stanja okoliša (monitoring) koje se ostvaruje kroz nadzor rada kako bi se moglo procijeniti da li se propisane mjere za smanjenje utjecaja na okoliš provode, odnosno da li su učinkovite ili je potrebno propisati i dodatne mjere. Premda u analiziranim studijama i lokacijskim dozvolama nije precizno utvrđen program praćenja stanja okoliša, postojeća zakonska regulativa dobro regulira ovo pitanje.

Sve mjere zaštite okoliša se prate i primjenjuju tijekom građenja i gospodarenja autocestom zajedno s mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti (sprječavanje nesreća itd.) od strane ARZ-a, podkoncesionara i izvođača. Provodi se svakodnevna kontrola tj. nadzor svih radova kako bi se osiguralo provođenje mjera zaštite okoliša za vrijeme trajanja ugovora. Menadžer okoliša sa stručnim suradnicima za okoliš prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje provodi reviziju plana zaštite okoliša kako bi se osiguralo da je ažuran i da odgovara situaciji na terenu, da se neusklađenosti i korektivne radnje propisno dokumentiraju te kako bi se pregledao status implementacije i ocijenile korektivne radnje.

Uvažavajući specifičnosti prostora kojim prolazi autocesta od Zagreba do Rijeke, u projekt izgradnje punog profila ugrađeni su i svi potrebni elementi zaštite okoliša definirani kroz uvjete nadležnih institucija i službi definiranih u lokacijskim dozvolama.

Privitci:
Preuzmite ovu datoteku (ARZ-OKL-12.pdf)ARZ-OKL-12.pdfIzvještaj o zaštiti okoliša za 20121.00 MB02.10.2016

Stanje na autocesti

 NA DAN 26.02.2020 u 07:32 sati

A1
Zagreb/Lučko - čvor Karlovac
  • Redovno, kolnik suh
  • Kiša i mokar kolnik mjestimice.
A1
čvor Karlovac - čvor Bosiljevo 2
  • Redovno, kolnik vlažan
A6
čvor Bosiljevo 2 - čvor Kikovica
  • Kolnik mokar
  • Mjestimice jak vjetar na dionici čvor Kikovica - čvor Delnice. Magla na dionici Kikovica - tunel Tuhobić.
  • Radovi na autocesti A6 između 64+400 km i 69+900 km u smjeru Rijeke promet se vodi jednom prometnom trakom. Vozi se uz ograničenje brzine 60 km/h. Predviđeno trajanje radova je od 08.11.2019. godine do 09.04.2020. godine.
A6
čvor Kikovica - Rijeka/čvor Orehovica
  • Kolnik mokar
A7
čvor Orehovica - čvor Diračje
  • Kolnik mokar
A7
GP Rupa - čvor Diračje
  • Kolnik mokar
  • Radovi na autocesti A7 između 16+100 km i 15+400 km u smjeru GP Rupa promet se vodi jednom prometnom trakom. Predviđeno trajanje radova je od 12.02.2020. do 24.03.2020. godine.
  • Radovi na autocesti A7 između 15+200 km i 16+100 km u smjeru Zagreba promet se vodi jednom prometnom trakom. Vozi se uz ograničenje brzine 60 km/h. Predviđeno trajanje radova je od 12.02.2020. godine do 24.03.2020. godine.
D102
Krčki most
  • Kolnik mokar
opširnije...
 

stanje na cestama

NA DAN 26.02.2020 u 07:27

Zbog prometne nesreće na autocesti A3 Bregana-Lipovac na 225+500 km u smjeru Bregane vozi se usporeno samo preticajnim trakom. Molimo korisnike za strpljenje.
opširnije...